Iračka i američka vlada istjerivanje ISIL-a iz Mosula, kojeg su kontrolirali od 2014. godine., smatraju historijskim događajem. Komandant koalicionih snaga koje su se borile protiv ove terorističke organizacije u Mosulu, general Townsend poručio je kako je sada važno da iračke strane postignu konsenzus, posebno poentirajući na odnos između šiija i sunija.
Irak je danas duboko podijeljena zemlja i samo međunarodna volja stoji na putu raspada zemlje. Sarhang Hamasaeed, direktor programa za Bliski istok na United States Institute of Peace, kaže: „Opstanak Iraka kao jedinstvene države na mapi svijeta je volja vanjskih faktora, ali unutrašnja situacija je opterećena dubokim podjelama između različitih komponenti iračkog društva, pa i podjelama unutar samih tih komponenti.“
Amerikanci, generalno, smatraju da zbog historije krvavih sukoba svaka iračka komponenta želi da sačuva svoju samostalnost i da ima već određenu poziciju naspram druge komponente. Iračke šiije, generalno, smatraju se većinskom komponentom i smatraju da im pripada pravo da vladaju Irakom onako kako im je volja.
Američki izvori, također, navode da postoje tenzije između šiija i Kurda, te da se Pešmerge i Hašd na više lokacija na kojima su izmiješani, pripremaju za konfrontaciju.
Sjedinjene Američke države su, pak, najviše fokusirane na „problem sunija“. Američki general Townsend smatra da će ISIL nastojati da iskoristi sunijsku populaciju kao pokriće i da će nastaviti djelovati u veoma malim grupama.
Planovi Irana i njegovih sektaških milicija u Iraku
I dok sunijska zjadnica u Iraku nema jedinstvenu politiku niti konsenzus oko bilo kojeg pitanja, dotle Iran i šiijske milicije, lojalne iranskom režimu, imaju sasvim jasnu sektašku viziju i planove. Iranski general Sulejmani izjavio je nedavno kako je iračka vojska na putu da postane doktrinarna šiijska vojska.
U obraćanju na komemoraciji jednom borcu Iranske revolucionarne garde poginulom u Siriji, Sulejmani je kazao kako je ova iranska vojna organizacija naoružavala i pomagala šiijske sektaške milicije u Iraku od samog njihovog osnivanja, te da je libanski Hezbolah pružio svoju stručnu pomoć Hašdu i izgubio mnogo kvalitetnih kadrova u Siriji i Iraku.
Amerikanci Hašd dijele na dvije velike struje: struja koja je odana iračkom ajatolahu Sistaniju, i struja koja je odana iranskom režimu. Američki analitičari navode da ovaj iranski dio Hašda ima jasno zacrtane planove o uspostavljanju svoje trajne kontrole nad područjima sa sunijskom većinom i širenja iranskog i šiijskog utjecaja u tim sredinama. Američki stručnjaci koji su nedavno boravili u Iraku navode kako grupacije Hašda lojalne Iranu već nastoje pridobiti podršku sunijskih plemenskih vođa u tim područjima tako što ih podmićuju novcem i pokušavaju s njima dogovoriti zajednički nastup na sljedećim izborima. Proiranske milicije kontroliraju Mosul i okolinu, i nastoje da uz pomoć Iranske revolucionarne garde zagospodare Sindžarom i Tel Afaraom kako bi osigurali svoju ekspanziju prema sirijskoj granici. „Iranska sektaška autostrada“ od Teherana preko Bagdada do Damaska neće nužno biti put koji prolazi čistim sektaškim područjima, ali će se Iran pobrinuti da sunijska plemena na tom području drži čvrsto pod svojom kontrolom preko milicija lojalnih teheranskom režimu koje će u svakom trenutku biti spremne da kazne bilo kakav pokušaj oponiranja iranskim interesima.
Iranska posredna okupacija Iraka
Američki stručnjaci ukazuju na to da je iranski utjecaj u Iraku prisutan u svim sferama i da su njihovi lojalisti duboko infiltrirani u državne institucije, dok s druge strane, gotovo da ne postoji zainteresiranost arapskih zemalja za dešavanja u Iraku.
Komandant američkih snaga rekao je kako iračka vlada želi da američke i trupe još nekih koalicijiskih zemalja ostanu na iračkom tlu i nakon poraza ISIL-a. Američki predsjednik Donald Trump u prošlosti je kritizirao američku invaziju na Irak, kao i potpuno povlačenje američkih trupa iz te zemlje nakon invazije.
Stanje se sada počinje vraćati kako je bilo prije ISIL-a, ali Amerikanci nemaju viziju kako da osiguraju unutrašnji mir i spriječe eskalaciju građanskog rata, kao što nemaju viziju kako da osujete Iran u njegovim planovima da uspostavi svoju autostradu od Teherana do Damaska preko Bagdada.
Politički analitičar i stručnjak za pitanja Bliskog istoka iz Washingtona, Sarhang Hamasaeed, kaže: „u Iraku ne postoji iskustvo koegzistencije niti istinska zajedinčka vlada. Iračani nisu kadri da dođu do zajedničke vizije i u trenutnoj situaciji najopasnije bi moglo biti to što je možda izgubljena svaka šansa za uspostavljanje pravednog mira i suživota.“
Pripremio: Abdullah Nasup
