Ograničenja nametnuta od strane Pekinga uključuju i uslov da onaj koji odlazi na hadž ima najmanje 60 godina. Pojačane restrikcije kineskih vlasti u pogledu odlaska kineskih muslimana na hadž, mnoge od njih nagnale su traženju alternartivnih načina. Prošle godine je više od 100 Ujgura zaustavljeno u Isatnbulu jer su pokušali da s lažnim kirgistanskim pasošima otputuju na hadž.
Više od 10 miliona muslimana Ujgura živi u pretežno muslimanskoj autonomnoj kineskoj pokrajini Xinjiang, među lokalnim stanovništvom poznatoj po nazivu Istočni Turkestan. Međutim, ujgurski muslimani su suočeni s teškim oblicima diskriminacije, ograničenja putovanja i prakticiranja vjere.
Hadž je jedna od pet stubova islama i Kini, kao i svakoj drugoj zemlji, dodjeljuje se godišnja kvota hadžija koji mogu doći na hadž. No, glavna prepreka s kojom se suočavaju Ujguurs jest kako s vlastitim pasošem otići na hadž. Prošle godine kineske vlasti su svim građanima muslimanima u pokrajiini naredile da svoje pasoše predaju nadležnim organima vlasti.
Prema Human Rights Watchu, Kina je naredila oduzimanje pasoša Tibetancima, Huijima i Ujgurima zbog straha da „će pohađati vjerske škole u inostranstvu i da je to potecijalno pokriće za subverzivne političke aktivnosti.”
Alternativni pravci
Tokom sedamdesetih, kada je Kina započela liberalizaciju sistema izdavanja pasoša svojim građanima, Ujguri su dobili priliku da posjete Mekku i Medinu, iako je zabrana obavljanja hadža službeno ukinuta tek osmandesetih godina prošlog vijeka.
„Mnogi su išli teškim i vrlo dugim rutama. Putovali su vozom za Moskvu, potom za Istanbul gdje su u saudijskom konzulatu pokušavali dobiti vizu za hadž“, objašnjava za Middle East Eye Omer Kanat, predsjednik Svjetskog kongresa Ujgura i dodaje: „Jedan dio je putovao kopnom preko Kashgara u Pakistan i odatle za Saudijsku Arabiju. Međutim, vlasti su ubrzo na ovim rutama postavile dodatne kontrole nakon otkrića da su ih mnogi muslimani etničkih grupa Ujgur i Hui koristili da obave hadž mimo kontrole Pekinga.
Procedure prije odlaska na hadž
Kvota koju dobijaju kineski muslimani za hadž je otprilike 12.000 mjesta. Međutim, svaki kineski musliman koji želi otići na hadž mora aplicirati u lokalnom komitetu za vjerska pitanja. Nakon što je potencijalni hadžija podnio zahtijev, on tada postaje predmet sigurnosne provjere od strane kineskih vlasti prije nego što dobije dozvolu za odlazak.
„Ove godine Kina je uvela poseban kurs koji su obavezni pohađati svi oni kojima je odobren odlazak na hadž. Kurs je, ustvari, ideološko ispiranje mozga“, kaže ujgurski aktivisti Nijat Turguhun, predsjednik Sweden Uyghur Education Association.
„Zbog rigoroznih provjera mnogi odustaju od namjere da apliciraju za odlazak na hadž.“ , dodaje.
Špijuniranje na hadžu
Nakon što uspješno prođu sve provjere, budućim hadžijama vlasti vraćaju pasoše i odobravaju odlazak na hadž. Ujgurski aktivisti kažu kako uz hadžije ide veliki broj špijuna i pripadnika obavještajnih službi koji paze da se hadžije ne susreću sa drugim muslimanima.
S obzirom na dobno ograničenje koje su postavile kineske vlasti, ovo duhovno putovanje je i veliki fizički napor za kineske hadžije, naročito stoga što ne mogu dobiti ni mlađeg pratioca koji bi im pomagao, jer vlasti zabranjuju da na hadž putuje više od jedne odobe iz jedne porodice. Mnoge kineske hadžije zbog starosti jedva izdrže napore i teškom mukom obavljaju hadžske obrede.
Pripremio: Abdullah Nasup
Hadž – putovanje koje znači hidžru Allahu
10 Juna, 2024
