Piše: Ezher Beganović
Početkom ovog mjeseca Komitet za ljudska prava UN-a donio je odluku u slučaju žalbe Iračanina Zeyada Khalafa Hamadie Al Gertania protiv Bosne i Hercegovine. Zeyad Khalaf Hamadie Al Gertani, koji se od sredine 2009. godine nalazi u pritvoru Imigracionog centra u Sarajevu, zajedno sa Abu Hamzom, žalio se na odluku BiH da ga deportiraju u Irak, na sprečavanje uživanja prava na porodični život i na nemogućnost dokazivanja da nije prijetnja po nacionalnu sigurnost Bosne i Hercegovine. Nakon iscrpnih istraživanja Komitet za ljudska prava UN-a donio je odluku da je žalba Zeyada Khalafa Hamadie Al Gertania osnovana po sljedećim pitanjima. Po pitanju odluke BiH da deportira Al Gertania, Komitet smatra „ da njegovo pritvaranje i moguća deportacija predstavljaju proizvoljno i nezakonito miješanje u njegovu privatnost i obiteljski život, jer to bi za posljedicu imalo razdvajanje od obitelji s negativnim utjecajem na dobrobit njegove djece. Njegova supruga i maloljetna djeca su državljani BiH, ne govore arapski i nemaju dodirnih tačaka sa iračkom kulturom. Nadalje, ne mogu ga slijediti u njegovu zemlju jer je ta zemlja suočena sa građanskim ratom i sa složenom sigurnosnom situacijom”.
Komitet za ljudska prava UN-a najviše pažnje posvetio je razlozima stavljanja pod nadzor Al Gertania i razlozima zašto mu je onemogućeno pravo na fer suđenje, odnosno zašto mu je onemogućeno da pred sudovima BiH dokaže da nije prijetnja po nacionalnu sigurnost. U ovom dijelu Komitet je dokazao da BiH postupa suprotno Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, odnosno Komitet ne skriva čuđenje kako je moguće da se čovjek osudi da je prijetnja po nacionalnu sigurnost a da nema pravo da pred sudom dokaže svoju nevinost. Komitet izražava svoje čuđenje kako su Sud BiH i Ustavni sud BiH potvrdili odluku Službe za strance BiH da je Al Gertani prijetnja po nacionalnu sigurnost a da pri tome nisu vidjeli nijedan dokaz za takvu tvrdnju niti su tražili bilo kakav dokaz. „Komitet za ljudska prava je utvrdio da je Bosna i Hercegovina povrijedila pravo po Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, po članu 9, stav 1,2 i 4 (Član 9, stav 1: Svako ima pravo na slobodu i ličnu sigurnost. Niko ne može biti samovoljno uhapšen ilipritvoren. Niko se ne može lišiti slobode osim iz razloga i u skladu sa postupkom u zakonupredviđenim; Stav 2: Svako ko je uhapšen biće u trenutku hapšenja obaviješten o razlozima hapšenja i unajkraćem roku će mu se saopćiti bilo kakva optužba protiv njega.). Komitet smatra da član 9 stav 4, Pakta zahtijeva da sudovi ispitujući zakonitost pritvora moraju uzeti u obzir sve relevantne činjenice potrebne za procjenu zakonitosti pritvora. Odbor zaključuje na temelju materijala koji su mu dostupni da sudovi nisu imali pristup informacijama Obavještajno-sigurnosne agencije na osnovu kojih se podnosilac žalbe (Al Gertani) smatra prijetnjom za javni red, mir i sigurnost države, također da sudovi nisu pitali ili tražili zašto oni sami nisu mogli biti informirani o razlozima zbog kojih se temelji takva procjena. Komitet zaključuje da preispitivanje zakonitosti pritvora od strane sudova nije bila proporcionalna sa standardima kontrole koje zahtijeva članak 9. stavak 4. i time je prekršena ova odredbe Pakta”, navodi se u odluci Komitet za ljudska prava UN-a.
Nigdje na svijetu, osim u najcrnjim diktatorskim režimima i u Bosni i Hercegovini, ne događa se da se čovjeka optuži za neko djelo, da to djelo bude razlog njegovog zatvaranja, da sudovi prihvate takvu optužbu a da pri tome uopće ne razmatraju dokaze niti traže da im se pokažu dokazi. Za Komitet za ljudska prava UN-a ovo je najvažniji dio diskriminacije Zeyada Khalafa Hamadie Al Gertania, jer se upravo na presudi da je on prijetnja po nacionalnu sigurnost sprovodi višegodišnja mjera pritvora i traži njegova deportacija. Komitet za ljudska prava UN-a traži od Bosne i Hercegovine da se žalbeniku prezentiraju dokazi da je on prijetnja po nacionalnu sigurnost i da mu se omogući pred sudovima dokazivanje nevinosti. BiH je dužna u narednih 180 dana poslati izvještaj na adresu Komiteta za ljudska prava UN-a šta je uradila po njihovoj odluci. Ova odluka je važna za sve pritvorenike Imigracionog centra. Služba za strance će konačno morati pokazati te dokaze, naravno ako ih uopće imaju.
Prihvatanje žalbe od strane Komiteta za ljudska prava UN-a protiv Bosne i Hercegovine još jedna je međunarodna potvrda da sudstvo i vlast BiH imaju problema sa poštivanjem svojih i međunarodnih zakona.
Komitet za ljudska prava jedan je od najznačajnijih tijela UN, u čijoj je nadležnosti da se stara o sprovođenju Pakta o građanskim i političkim pravima. BiH je kao potpisnica sporazuma obavezna poštivati odluke ovog komiteta.
