Piše: Ahmed Abdul Muttalib
Kada je prošle godine u junu predsjednik kurdistanske regije u Iraku Massoud Barzani, najavio da će irački Kurdistan provesti opći referendum o nezavisnosti Kurdistana krajem septembra ove godine, to je izazvalo burne reakcije širom svijeta.
Najavu kurdskog vođstva u Iraku da će provesti referendum o nezavisnosti irački premijer Haider al-Abadi nazvao je „nesretnom odlukom“ i kazao da će ona imati „katastrofalne posljedice za sigurnost u Iraku i u regiji.“
Abadi je upozorio da je kurdska odluka o porvođenju referenduma neustavna, naglasivši: „Kurdistan je dio Iraka i u interesu Kurda je da ostanu dio Iraka.“
„Sve iračke strane poštuju Kurde i svaki novi korak mora biti u skladu s iračkim ustavom, koji za sve zajednice važi kao nacionalni ugovor.”
S druge strane, irački predsjednik Fuad Masum (Kurd), smatra da referendum „ne znači da će se automatski proglasiti nezavisnost, nego je to samo ambicija“, te da „Erbil i Bagdad o tome trebaju postići sporazum i potpisati ugovore.“
Sjedinjene Države su potvrdile svoju podršku „nedjeljivosti Iraka kao savezne, demokratske i nezavisne zemlje“, a referendum smatraju „skretanjem pažnje s važnih problema, uključujući i borbu protiv ISIL-a“.
Državni sekretar SAD-a Rex Tillerson u telefonskom razgovoru tražio je od Barzanija da odgodi referendum.
Nakon što je Barzani najavio referendum, glasnogovornik Bijele kuće Josh Ernest, je rekao: „Činjenica je da smo i dalje uvjereni kako je Irak jači ako je jedinstven. Sjedinjene Države zato i dalje pozivaju na podršku demokratskom, pluralističkom i jedinstvenom Iraku, te ćemo nastaviti s pozivanjem svih strana u Iraku da rade zajedno u tom pravcu.“
Novinska agencija Reuters prenijela je vijest, pozivajući se na visokorangiranog kurdskog dužnosnika, da kurdsko vođstvo razmatra mogućnost odgode referenduma u zamjenu za određene ustupke Bagdada.
Barzani je vladi u Bagdadu poručio da je pitanje referenduma „legitimno pravo naroda iz kurdistanske regije, i želimo s vama pregovarati o tom pitanju, kao i da nakon objave rezultata referenduma nastavimo suživot u miru.“
U intervuju datom 15. juna ove godine, za američki magazin Foreign Policy, Barzani je rekao: „Pitanje održavanja referenduma je iznad stranaka i političkih razlika. Većina stanovnika Kurdistana podržava održavanje referenduma.“
Najoštrije protivljenje održavanju referenduma, ipak, dolazi od strane Turske i Irana, što je očigledno iz izjava njihovih zvaničnika koje su uslijedile nakon objavljivanja datuma o održavanju referenduma.
Turski premijer Benali Yildirim nazvao je odluku o održavanju referenduma „neodgovornom“, dodajući da i bez toga „regija ima dosta problema”, naglasivši kako njegova zemlja želi da „svi Iračani žive zajedno kao jedna nacija.”
Tursko ministarstvo vanjskih poslova najavu Kurdistana o održavanju referenduma o nezavisnosti nazvalo je „fatalnom greškom.”
Turska i Iran, prema analitičarima, protive se referendumu iračkih Kurda o samostalnosti, jer se pribojavaju da bi uspostavljanje nezavisne kurdske države na sjeveru Iraka pokrenulo iste težnje Kurda u te dvije države.
Turska posljednjih dana zaoštrava retoriku protiviljenja referendumu, a turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu, u srijedu je izjavio da bi referendum mogao dovesti do „građanskog rata”. On je tokom svoje posjete Bagdadu i Erbilu, čiji cilj je, smatraju analitičari, bio pokušaj odvraćanja Kurda od održavanja referenduma o nezavisnosti, rekao da će kurdskim zvaničnicima prenijeti stav turske vlade da je provođenje referenduma „pogrešno“. Također je izrazio očekivanje da će referendum biti otkazan, ističući da je „u interesu Kurda da budu dio jedinstvenog Iraka.”
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, pak, obećao je da će spriječiti svaki pokušaj da se uspostavi samostalna kurdska država na sjeveru Sirije.
S druge strane, načelnik Glavnog štaba iranskih oružanih snaga, general-major Mohammad Bagheri, prošle sedmice je iz Ankare poručio da „ovaj referendum, ako bi se dogodio, mogao bi biti osnova za početak niza napetosti i sukoba unutar Iraka, i imat će posljedice na stanje u susjednim zemljama.“
Bagheri je, prema službenoj novinskoj agenciji Irana IRNA-i, kazao kako dvije zemlje to ne smiju i neće dozvoliti.
Arapska liga se, također, protivi referendumu i smatra da on „ne služi za budućnost Iraka”, navodi se u pismu koje je generalni sekretar Arapske lige, Ahmed Aboul Gheit, uputio predsjedniku Kurdistanske regije u Iraku Massoudu Barzaniju, početkom ovog mjeseca. Aboul Gheit je rekao da će „održavanje referenduma poslati negativnu poruku Iračanima koji nisu Kurdi, i otvoriti vrata vjetrovima fragmentacije i razdora, te dodatno zakomplicirati već izuzetno složenu situaciju u regiji, a može dovesti i do kompliciranja stanja među samim Kurdima, na način koji niko ne bi želio.”
Delegacija Vrhovnog vijeća za referendum u Kurdistanu prije više od jedne sedmice započela je razgovore sa svim političkim faktorima u Bagdadu o pitanju referenduma o nezavisnosti, ali je još uvijek prerano prognozirati ishod razgovora.
Ishod referenduma nije obavezujući, ali je temelj za uspostavljanje nezavisne kurdske države na sjeveru Iraka, što je projekat koji stoji na čekanju otkako su Kurdi nakon Prvog zaljevskog rata 1991. god., stekli autonomiju od Bagdada.
Kurdistanska regija se sastoji od tri pokrajine: Dohuk, Erbil i Sulaymaniyah.
