Libanski premijer Saad al-Hariri rekao je da se Liban nalazi na prelomnoj tački zbog prihvata 1,5 miliona izbjeglica iz Sirije i da se plaši kako bi postojeće tenzije između Libanaca i sirijskih izbjeglica mogle dovesti do nereda.
Izbjeglice koje su pobjegle od rata koji već šest godina bjesni u susjednoj Siriji čine četvrtinu libanske populacije, a većina živi u teškom siromaštvu u improviziranim izbjegličkim logorima širom zemlje jer je vlada protiv stvaranju službenih izbjegličkih kampova.
“Danas, ako posjetite domaće zajednice vidjet ćete da u većini postoji ogromna napetost između Libanaca i Sirijaca. Bojim se građanskih nemira”, rekao je Hariri u petak tokom razgovora sa novinarima stranih medija.
Na konferenciji o Siriji koja će se sljedeće sedmice održati u Briselu, Hariri će pozvati međunarodnu zajednicu da poveća finansijsku podršku Libanu. “Želim biti siguran da svijet razumije kako je Liban na ivici pucanja u ovom trenutku”, rekao je.
Hariri je novinarima kazao da je zemlja imala “izuzetnu sreću što je osigurala da kriza ne utječe na domaću zajednicu, ali smo sami okrnjili našu sreću”.
Sirijski rat je oslabio libansku ekonomiju, podstakao napetosti između libanskih građana koji simpatiziraju različite strane u sirijskom ratu, i izazvao veliki broj napada tzv. džihadista. Ipak, sve do sada nema većih nasilnih sukoba između sirijskih izbjeglica i libanske zajednice.
Hariri je pozvao međunarodnu zajednoću da plati Libanu 10-12 hiljada dolara po izbjeglici za period od 6 do 7 godina, polazeći od toga da zapadne zemlje godišnje troše 1.000 do 1.200 dolara na zbrinjavanje jednog izbjeglice.
“Mislim da će to pomoći da se Liban oporavi i da ekonomija napreduje”, rekao je libanski premijer.
Georges Ghali, iz libanske organizacije za ljudska prava ALEF, kaže da su tenzije prisutne zbog faktora kao što su pogrešne percepcije Libanaca da se mnogo državnog novca izdvaja na pomoć izbjeglicama, i zbog vladine politike koja im otežava dobijanje službenog statusa rezidenta. Tenzije ipak nisu došle do tačke nasilja, kazao je Ghali.
Libanski zvaničnici, navodeći brojke Svjetske banke, kažu da je sirijski sukob Liban koštao 18,15 milijardi do kraja 2015. godine, a godišnji privredni rast je znatno usporen i sveden na nešto više od 1% u odnosu na prosječnih 8% prije sirijskog rata.
Libanska vlada traži podršku za investicijske programe u javnom sektoru i infrastrukturnim projektima za jačanje ekonomije i kako bi povećala broj Sirijaca u obrazovanju.
Hariri, sunijski političar blizak Saudijskoj Arabiji, postao je premijer u decembru prošle godine u sklopu političke nagodbe u sklopu koje je za predsjednika države izabran maronitski kršćanin Michel Aoun, saveznik iranske marionete Hezbolaha. Hezbolah, koji se bori u Siriji na strani Bešara Asada, je također dio vlade.
Pripremio: Abdullah Nasup