Kada se temperatura zraka spusti na 2,2 stepena, vjetrenjača u voćnjaku trebala bi se sama upaliti. Tako je programirana, a i skup je to stroj. Ipak, Osječanin Domagoj Škobić, priznaje, nije mu potpuno vjerovao. Tko se jednom opeče, slikovito će on, piri i na hladno. Probdio je tako pet-šest noći u svojim voćnjacima, braneći ih od mraza kada je nedavno april pokazao svoje prevrtljivo lice i iz proljeća nas “katapultirao” u pravo zimsko vrijeme. Njegova vjetrenjača za zaštitu od mraza, jedina takva u Hrvatskoj, ipak nije iznevjerila.
– Pratili smo meteorološke stranice i gledali kada će se temperatura spustiti na tri stepena, a noć biti vedra. Izašli smo u voćnjak s termometrima u dva sata iza ponoći i čekali da se temperatura spusti na 2,2 Celzijeva stepena, kada se stroj sam pali. I upalio se, oko četiri sata jer mraz i pada pred jutro, tako da smo mogli koliko-toliko bezbrižno otići kući. No, u strahu su velike oči pa smo ipak ostali do jutra u voćnjaku i promatrali kako stroj podiže temperaturu. Mraz nam je lani potukao sav urod pa ni sam sebi više ne vjerujem – započinje 38-godišnji Domagoj Škobić.
Iza njega je 15 godina iskustva u voćarstvu, a uzgaja trešnje, marelice i orahe, na ukupno 65 hektara u Aljmašu kod Osijeka. Trideset kuna goriva premijerna borba s mrazom pomoću vjetrenjače vodila se, tako, u aljmaškim nasadima marelica. Uz Domagoja, noćima je dežuralo i iščekivalo i još četvero radnika. Prvi je ispit uspješno položen pa je, kada je “prostrujala” informacija o mogućem novom mrazu, sa strojem “pohitao” u pomoć i kolegi Draženu Tonkovcu u Čepin, uzgajivaču jabuka. Vjetrenjača je, naime, montirana na prikolicu pa se lako premješta. Svaka hladnija noć, nova je bitka, prognoze se pažljivo osluškuju. – Dvadeset je modela u meteorologiji koje pratimo i kada ih se 15 poklopi, znamo što nas čeka. Kad smo sačuvali voćnjake do sada, ne smijemo ih prepustiti slučaju – kaže.
Vjetrenjača mu je stigla s dalekog Novog Zelanda i investicija je to od nemalenih 40.000 eura.
– Kupio sam ga preko mjera ruralnog razvoja, s povratom 70 posto iznosa pa neće taj stroj tako skupo izaći kako se u prvi mah činilo. Nasreću ili nažalost, odmah je udario i mraz – priča nam Domagoj. Mraz i hladnoća ovoga proljeća zadali su glavobolje voćarima širom Hrvatske, “počistili” su voćnjake u Međimurju, Dalmaciji, velikom dijelu Slavonije. – Vjetrenjača nam spašava voće, uvjerili smo se, na temperaturama do minus četiri, pa čak i minus pet stepena, koliko je bilo u najkritičnijim trenucima. Naravno, bili smo sumnjičavi prvi dan. Pripremili smo, preventivno, i bale sijena koje bismo zapalili i time dodatno podignuli temperaturu. Takvo zadimljavanje primjenjivali smo i prije, ali dosta bezuspješno jer je potrebno puno bala, zapali ih se i do 600, a povise temperaturu za jedan stepen. Stroj ju podiže za četiri stepen – uspoređuje naš sugovornik.
Vjetrenjača funkcionira po principu helikoptera. Topli zrak s osam i po metara visine spušta prema tlu, u radijusu od 150 metara, čime “pokriva” četiri do pet hektara površine. – Puše u smjeru ventilatora i sa suprotne strane uvlači zrak. Kada nastaje mraz, hladan se zrak spušta, a topliji ostaje na većim visinama. Vjetrenjača povlači taj topliji zrak, spušta ga, rastjeruje tako hladni i unosi topli zrak u niže slojeve – pojašnjava Slaven Bošnjak iz vinkovačke kompanije Aranea, koja je zastupnik proizvođača s Novog Zelanda.
Helikopteri, nastavlja, vertikalno spuštaju zrak, što je najidealnije, ali moraju kružiti oko voćnjaka. – Ventilator se ne mora pomicati, ali mu pozicija ovisi o obliku parcele, je li ravna ili brdovita. Pokriva oko sedam hektara površine, u idealnim uvjetima, a u praksi pet – nastavlja Bošnjak, čija je kompanija isti stroj dostavila nedavno i kupcu u Srbiji. Da bi radila, potrebno joj je dizelsko gorivo, a “popije” četiri litre na sat. Trošak je to od tridesetak kuna na pet hektara. Stroj nije jeftin, no Škobićeva je računica jasna. – U ovom voćnjaku ubere se 250 do 300 tona jabuka. Da ih se proda po kunu i pol, to je 450 do 500 hiljada kuna. Toliki bi se novac izgubio da ih mraz “potuče”. Više od milijardu kuna štete zabilježeno je lani u Hrvatskoj. I samom mi je propalo 40 do 50 posto uroda – navodi Domagoj. Vjetrenjačom se ljeti može hladiti i stoka na farmama, a koristit će, kažu naši sugovornici, i u berbama voća za jutarnje rose. Plod se ne smije brati mokar pa će ga on osušiti.
Izvor: Vecernji.hr
