Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona (USK), na redovnoj sesiji “Kruga 99” o temi: “Nužno je iznalaziti vlastite odgovore na savremene sigurnosne izazove u i prema Bosni i Hercegovini” govorio je o problemima migrantske krize i pandemiji sa kojom se ovaj kanton susreo proteklih godina.
– Kada govorimo o pitanju sigurnosti trebali bi krenuti od samog definiranja šta je to ustvari sigurnost, a šta sistem sigurnosti. Sistemi sigurnosti su prije svega složeni sistemi i mora biti efikasno organizovan i mora biti jedinstven i savršeno hijerarhijski funkcionisati. Po samim definicijama već vidimo šta je problem kada je u pitanju Bosna i Hercegovina- pojasnio je Ružnić.
Podsjetio je na dešavanja od prije par godina, probleme sa kojima su se susreli – pandemija i migracije. Istakao je da su, od početka migracija, upućivali vapaje i pozivali državne institucije da se uključe u probleme rješavanja migracija.
– Tek nakon tri godine smo uspjeli. Nismo imali migrantsku krizu, mi smo imali migrantski val, imali smo migracije, ali smo imali krizu u institucijama države Bosne i Hercegovine da odgovore na migrantsku situaciju.
Do čega smo se doveli? Postali smo ilegalni poligon za ilegalne migracije ka Evropi. Migranti su ilegalno prelazili istočnu granicu, ulazili ilegalno u Bosnu i Hercegovinu, ilegalno boravili u Bosni i Hercegovini i ilegalno iz BiH išli ka Evropskoj uniji. Zbog nefunkcionisanja, doveli smo se do toga da smo postali poligon za ilegalne migracije prema EU. Jedinstveno i efikasno organizovanje je ključ svega, a to je problem kada je u pitanju naša država – naglasio je Ružnić.
Smatra da nisu u pitanju državne institucije nego pojedinci koji zloupotrebljavaju državne institucije da bi slabili državu.
– Kada jačamo institucije ove zemlje, jačamo i našu državu. Pojedinci to jako vješto i dobro rade i na takav način ugrožavaju čitav sigurnosni sistem. Bosna i Hercegovina, a posebno Unsko-sanski kanton, svojim geostrateškim položajem, ima sve predispozicije da mudrim vođenjem države i državne politike bude veoma uspješna i razvijena zemlja. To je ideal svih nas, svih patriota koji sanjaju takvu budućnost naše zemlje. Danas se u BiH dešavaju veoma teška tektonska pomjeranja kada je u pitanju politička scena koja uveliko utiče na sigurnost naše zemlje – pojasnio je Ružnić.
Istakao je da očuvanje sigurnosti u današnje vrijeme i vremenu koje je pred nama, u eri tehnološkog napretka, migracija i humanitarnih kriza je veliki izazov ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za zemlje koje imaju manje unutrašnjih problema i bolje uređene sisteme.
– Sigurnosni problem u svom krajnjem ishodu odraze se na život, poremete ekonomsku, socijalnu i svaku drugu sferu sigurnosti države. Zemlje Evrope i svijeta proberu najbolje. Kada je u pitanju naša zemlja, možemo pričati kako su to radne migracije, međutim, danas zemlje EU najviše utiču na naše ljude. Danas ne svjedočimo radnim migracijama iz BiH. Svjedočimo egzodusu najboljih generacija, najškolovanijih ljudi koje ova država ima. I to će sutra utjecati na sigurnosni sistem – poručio je Ružnić.
Smatra da s druge strane imamo pokušaj moćnih članica EU-a da Bosna i Hercegovina bude ta koja će zadržavati ilegalne migrante i čuvati šengensku granicu EU od masovnih migracija.
– Danas članice EU pokušavaju u Bosni i Hercegovini migracije podvesti pod radne migracije i da je u Bosni i Hercegovini neophodna takva radna snaga. To je još jedan način djelovanja i narušavanja sigurnosti kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Ovu našu komplikovanu situaciju vješto koriste naše komšije sa istoka i zapada, pod tim plaštom ljubavi za određene etničke zajednice u BiH, oni se direktno miješaju u naše unutrašnje poslove – dodao je Ružnić.
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović rekao je da su nedavnom raspravom na Krugu 99 o globalnim, regionalnim i lokalnim sigurnosnim izazovima i prijetnjama ušli u žarišnu tačku krize i potrebe jasnijeg određenja ukupne sigurnosne pozicije Bosne i Hercegovine u ovim vremenima.
– Nije riječ samo o ratu u Ukrajini, ishodu i refleksijama tog rata na evropsku i balkansku stabilnost, niti drugim novootvorenim bliskoistočnim ratištima u sjeni Ukrajine, već prije svega regionalnim silnicama i ponavljanja ‘loše prošlosti’ ocrtane i na posljednjim događajima u selu Banjska na sjeveru Kosova. ‘Teroristi’ ili ‘heroji’, porijeklo oružja, ‘narodni otpor teroru’, fokusiranje pažnje na pojedinosti, samo su propagandistička buka i skrivanja opasnih namjera jednog režima i njegovih osvajačkih strategija od kojih se, i pored svih poraza, ne odustaje – rekao je Kulenović.
Smatra da čak ni predstojeća posjeta Bosni i Hercegovini šefa NATO-a Jensa Stoltenberga ne smije biti povodom odlaganjem neizbježnog – “nužnog iznalaženja vlastititih odgovora na savremene sigurnosne izazove u i prema BiH”, što je i tema današnje sesije.
– Pravovremeno i organizovano predupređenje sigurnosnih izazova put je ka otklanjanju potencijalno razornih moći samih opasnosti, a ne činjenje doprinos njihovom snaženju. Uslov tome je državnička odgovornost i savezništvo svih političkih aktera odgovornih za mir i sigurnost stanovništva, za napredak slobodne bosanske nacije – dodao je Kulenović.