Više od 48 hiljada ljudi je samo za jedan dan pregledalo kratkometražni igrani film o raspadu Jugoslavije kojeg potpisuje Ademir Gogić iz Kladnja. Veliki pažnja koju je privukao film primorala nas je na ovu reakciju.
U filmu se na simbolički način za smrt bivše države okrivljuju moć, nacionalizam, pohlepa, korupcija, novac, zabluda i religija. Možda i nije problematično što Gogić, rođen na početku agresije na BiH, žali za Jugoslavijom – iako je čudno, to je, ipak, njegovo pravo, ali je nedopustivo relativiziranje uzroka za nestanak bivše države. Gogić je mlad, i zbog toga mu, možda, možemo oprostiti patetiku u filmu, naivnu simboliku i ostale zanatske greške, ali se ne može opravdati sama poruka filma.Ovaj autor treba znati da je bivšu Jugu ubila velikosrpska ideja te zamagljivanje te odgovornosti i njeno rastakanje u neke opće pojmove nije dopustivo. Gogić mora znati da su za krvave devedesete na prostoru bivše Jugoslavije krivi SANU, Milošević, Ćosić, Martić, Karadžić, JNA, Mladić… Nema tu mjesta za relativizaciju jer su konkretna mjesta sa kojih su velikosrbi pucali po hrvatskim, bosanskohercegovačkim i kosovskim gradovima i selima, konkretne su masovne grobnice u koje su velikosrbi bacali Bošnjake, Hrvate, Albance, i ubijeni su konkretni, srušene džamije su prebrojive, haške presude za genocid i ostale zločine nisu imaginarne, svuda oko nas su vidljivi tragovi nemani koja je pucala u suživot na ovim prostorima.Gogić, ako ništa, treba da zna kako je nastala Republika Srpska. Neka se samo zamisli nad tim nazivom bh. entiteta.
Posebno je zabrinjavajuća Gogićeva optužba da je religija krivac za raspad Jugoslavije i sve što je iz toga proisteklo. Ovim se direktno, pomalo agresivno i ateistički, vrijeđaju najuzvišeniji osjećaj vjerujućih ljudi – njihova religioznost. Film ima kontekst, a iz njega proizilazi i da su vjernici muslimani i/ili njihove vjerske institucije u BiH krvi za krvoproloće nastalom padom Jugoslavije.
Gogićev film dobio je veliku pažnju i zbog toga je potrebno hitno reagovati jer ne smijemo dopustiti da neistinite poruke filma postane dio kolektivnog sjećanja i poimanja smrti Jugoslavije.