Piše: šejh Selman el-Avde / Preveo i prilagodio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Nema sumnje da je najveća Božija blagodat, blagodat islama. Allah nam je ukazao počast zbog toga što pripadamo ovoj uzvišenoj vjeri, zbog koje je On, onome ko je iskreno prihvati i slijedi, zagarantirao sreću na dunjaluku i na Ahiretu, kao što dolazi u ajetima: ”Od Mene će vam uputa dolaziti, i onaj ko bude slijedio uputu Moju neće zalutati i neće nesretan biti.” (Ta-ha, 123.); ”Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili.” (En-Nahl, 97.); ”O vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kada od vas zatraži da činite ono što će vam život osigurati.” (El-Enfal, 24.)
Razlika između sreće i trenutačne radosti
Moramo napraviti razliku između sreće kao trajnog stanja (ar. es-se'ade – السعادة) i trenutačne radosti (ar. el-ferh – الفرح), koja čovjeka čini sretnim nekoliko minuta ili nekoliko dana. Naprimjer, dobijanje diplome, zarađivanje velikog novca, osvajanje vrijedne nagrade, odnos sa lijepom ženom, – sve su to stvari kojima se čovjek raduje, ali ga ne čine istinski i trajno sretnim ako ta radost nije spojena sa uzrocima istinske sreće.
Dakle, radost (el-ferh) je privremena sreća i veselje zbog određenog razloga i ona će nestati onda kada nestane tog razloga ili uzroka radosti, svejedno bio taj razlog zakonit ili nezakonit.
Što se tiče sreće (es-se'ade) ona je suprotna nesreći (eš-šekau – الشقاء). Termin sreća (es-se'ade) znači Božiju pomoć čovjeku da postigne dobro, ali također znači i zadovoljstvo duše i smirenost srca, te uputu od Allaha i darivanje sposobnosti čovjeku da se ispravno i učinkovito nosi sa radostima i nevoljama života. Na osnovu ovakve definicije, razumijemo i potvrđujemo da zapadno društvo i oni koji ih slijede nisu sretni i pored visokog nivoa materijalnog razvoja i mnoštva sloboda.
Srca su izvori sreće
Griješe oni koji misle da sreća dolazi izvan čovjeka ili daleko izvan dubine ljudskog srca. Izvor sreće i njezin rezervoar je u srcu, i onoga trenutka kada srce postane sretno i smireno, ta sreća se reflektira na cjelokupno ljudsko biće, pa čovjek osjeti radost i duševni mir. Pošto je to tako, onda čovjek mora početi od srca, u smislu njegovog popravljanja, čišćenja i povezivanja sa Onim Koji upravlja ljudskim srcima.
Uzvišeni Allah, objavio je: ”One koji vjeruju i čija se srca, kada se Allah spomene, smiruju – a srca se, doista, kada se Allah spomene smiruju!” (Er-Ra'd, 28.)
Imam Ibnul-Kajjim el-Dževzijje, veli: ”To se postiže potpunom pokornošću Allahovoj naredbi, što je vrhunac čovjekove sreće na ovom i budućem svijetu. Čovjek ne može imati veće koristi, ni na dunjaluku ni na Ahiretu, od pokornosti Allahu, i sretnik nije ostvario sreću ni na dunjaluku ni na Ahiretu, osim zbog pokornosti Allahu, niti je nesretnik postao nesretan na oba svijeta, osim zbog nepokronosti Allahu.”
Sreća može biti samo ako se spoje dvije stvari. Prvo, spoznaja Allaha i poznavanje islamskih propisa. Drugo, znanje koje se posjeduje mora biti primijenjeno u praksi, jer nas sama spoznaja neće učiniti sretnim. U tom smislu su i riječi Sufjana es-Sevrija: “Nije pametan onaj ko poznaje dobro i zlo, već je pametan onaj koji kada upozna dobro, slijedi ga, i kada upozna zlo i grijeh, izbjegava ga.”
Jedan drugi učenjak i pobožnjak je rekao: ”Kada bi kraljevi i njihovi sinovi znali kakvo zadovoljstvo i sreću nosimo u srcu (zbog pokornosti Allahu), sabljama bi se borili da nam to preotmu.”
U približavanju Allahu je džennet na ovome svijetu koji ne poznaju mnogi ljudi, a put do tog dženneta je u pokornosti Allahu, činjenju dobrih djela i ostavljanju grijeha. Odnosno, istinska sreća je sreća srca, a prava nesreća je nesreća srca.
Ibnul-Kajjim el-Dževzijje, rekao je: “Ne misli da se Allahove riječi: ”Čestiti će, sigurno, u Džennet, a grješnici, sigurno, u Džehennem” (El-Infitar, 13.-14.), odnose samo na nagradu (užitak i blagostanje) i kaznu (patnju) na Ahiretu, već se spomenuto blagostanje i patnja odnose na tri ljudska boravišta: na ovaj svijet, na zagrobni život i na vječni život na Ahiretu. Prvi (tj. vjernici) su u istinskom užitku i blagostanju, a drugi (tj. nevjernici) su u nesnosnoj patnji.
Pa, zar ima većeg užitka i blagostanja od blagostanja srca, i zar ima veće kazne i patnje od patnje srca?! Koja je to kazna gora od nesnosnog straha, brige, tuge i tjeskobe u grudima i okretanja od Allaha, te vezivanje za nekoga ili nešto drugo mimo Allaha?!” (El-Dževabul-kafi)
Uzroci sreće
Jedan od uzroka sreće je uspostavljanje ravnoteže između potreba duše i potreba tijela. Jer svaka od ove dvije komponente ima svoj nastanak, opskrbu i svoj kraj (mjesto gdje će završiti i skončati). Tijelo je stvoreno od zemlje, na zemlji živi i njegova sudbina je da okonča u zemlji nakon smrti. Stanište duše je nebo, njena opskrba je nebeska i njezin kraj nakon smrti je na nebu. Stoga mi moramo napraviti ravnotežu u zadovoljavanju obje strane, a ne zapostavljati jednu na štetu druge, jer je to očita nepravda.
Neke skupine su dale prednost jednoj strani, a drugu su zanemarile, pa su zalutale. Zapad se ugušio u blagostanju tijela, a zanemario je stranu duše, pa su posljedice i rezultati zapadne civilizacije: kolonijalizam, duševna tjeskoba, razvrat, AIDS, droga itd.
Islam zabranjuje takav odnos prema ovim dvjema komponentama, pa nije čudo što je Allahov Poslanik, s.a.v.s., ashabima zabrani celibat i isposništvo. Naime, kada su neki ashabi htjeli da danju stalno poste, da noći provode u ibadetu i da ne konzumiraju brak, on im je rekao: ”Vi ne možete biti pobožniji od mene, ali ja klanjam i spavam, postim i prekidam post i ženim se. Ko ostavi moj Sunnet, on meni ne pripada (tj. nije moj sljedbenik).” (Muslim)
Ostavi budućnost dok ne dođe
Puno je ljudi koji svojim umovima daju širok prostor za razmišljanje o budućnosti – koja spada u gajb ili neviđeno – i razmišljaju o mogućim neprilikama, a to je po islamskom zakonu prezrena stvar. Neki u vlastitoj projekciji budućnosti očekuju glad, bolest, siromaštvo i nesreću, a sve je to samo šejtansko došaptavanje i zavođenje, jer: ”Šejtan vas plaši neimaštinom i navraća vas da budete škrti, a Allah vam obećava oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve.” (El-Bekara, 268.)
Čini dobro drugima, osjetit ćeš širinu i zadovoljstvo u prsima
Prvi koji će se okoristiti od usrećivanja drugih ljudi jesu upravo dobročinitelji, i oni će uskoro ubrati plodove tog usrećivanja, koji će se odraziti na njihov život, ahlak i savjest. Osjetit će sreću u grudima i smirenost u svojim srcima. Stoga dođite u baštu dobročinstva i posvetite se dobrim djelima, darujte druge ljude materijalnim poklonima, gostoprimstvom, pomaganjem te raznim uslugama, pa ćete pronaći istinsku sreću, koja ima stvarni okus, boju i miris.
Traži utočište kod Allaha ako ti se dogodi nešto loše
Uzvišeni Allah, objavio je: ”Onaj Koji se nevoljniku, kad Mu se obrati, odaziva, i Koji zlo otklanja i Koji vas na Zemlji namjesnicima postavlja. – Zar pored Allaha postoji drugi bog? Kako nikako pouku vi da primite!” (En-Neml, 62.) U ajetu su tri radosne vijesti za one koji se ponizno obraćaju Allahu u svojim dovama: Allah im se odaziva, otklanja od njih zlo i postavlja ih namjesnicima na Zemlji.
Ne nosi brige cijelog svijeta na svojim plećima
Nema ništa korisnije, u vrijeme oluja i nedaća, od hrabrog srca, čvrstog ubjeđenja i rasprostranjenih prsa. Ako želiš stabilan život, suoči se sa životnim iskušenjima i izazovima hrabrošću i izdržljivošću, neka te nikako ne obmanu oni koji čvrsto ne vjeruju i ne nosi tjeskobu zbog ljudskih spletki. Budi čvršći od nedaća i jači od uragana, budi siguran u Allahovu pomoć i podršku te budi zadovoljan sa onim što ti je Allah podario.
