SAFF

“New York Times”: Srbija politički tone u početak 90-ih

Facebook
Twitter
WhatsApp

Komentator uglednog američkog lista “New York Times” Matthew Brunwasser analizirao je odnos današnje Srbije prema Ratku Mladiću, ali i ostalim osuđenicima za ratne zločine.

Kada je general osuđen za ratne zločine održao predavanje mladim vojnim kadetima u Beogradu, dočekala ga je srdačna reakcija ministra odbrane. Naš narod trebao bi biti ponosan na veterane poput generala, “najhrabrijeg od najhrabrijih”, izjavio je ministar.

Ne čudi stoga što je presudu jednom drugom generalu na Haškom sudu, Ratku Mladiću (74) zbog zločina u Srebrenici, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao “nepravednom”.

– Pozivam sve da gledaju ka budućnosti, a ne utapaju se u suzama prošlosti – izjavio je Vučić.

Novo poglavlje

Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora uoči gašenja Međunarodnog suda za zločine u bivšoj Jugoslaviji, i to je trebalo biti zatvaranje poglavlja o najgorim zločinima u Evropi nakon Drugog svjetskog rata te stvaranje prostora za pomirenje nakon što su kažnjeni najgori zločini.

Ali Srbija, ocjenjuju politički analitičari, ne samo da ne prihvata odgovornost za zločine počinjene u ime srpskog naroda, nego politički tone u početak 90-ih i nacionalizam koji je tada bujao u zemlji. Vlada u Beogradu sa dobrodošlicom dočekuje osuđene ratne zločince i saradnike Slobodana Miloševića. Iako bi trebala postati iduća članica EU, Srbija je okrenuta Rusiji i ruski je utjecaj sve jači. Zato su zvaničnici iz Brisela prozvali Beograd zbog dvostruke igre.

Reagirajući na sve jače srpsko okretanje Moskvi, Washington je poslao zamjenika šefa za evropske i euroazijske poslove Briana Hoyta Yeeja na razgovor s Vučićem.

– Ne možete sjediti na dvije stolice, pogotovo zato što su te stolice tako daleke – rekao je Hoyt Yee Vučiću.

– Ovo nije izjava prijatelja ili osobe koja poštuje Srbiju, naše je pravo da samostalno odlučujemo – izjavio je Aleksandar Vulin, ministar odbrane.

Srbija nije jedina zemlja izvan bivšeg SSSR-a koja sa Rusijom ima sporazum o slobodnoj trgovini. Između ostalog, Srbija odbija podržati sankcije protiv Rusije zbog Ukrajine. U zemlji cvjetaju teorije zavjere o zapadnim urotama protiv Srbije, a podrška ulasku u EU pala je sa čak 73 posto 2009. godine na 49 posto u posljednjim istraživanjima ovog ljeta.

Promatrače brine i povratak retorike iz 90-ih u javni diskurs. Disidente se proziva kao izdajice, špijune i neprijatelje.

Bivši srpski general Vladimir Lazarević odslužio je dvije trećine 14-godišnje kazne zbog zločina protiv čovječnosti protiv albanskog stanovništva na Kosovu. Nakon puštanja na slobodu 2015. godine Lazarević je dočekan kao heroj, a na aerodrom su pred njega došla dva ministra, šef srpske vojske i drugi visoki dužnosnici.

Prošlog mjeseca Lazarević je održao sporni govor na srpskoj Vojnoj akademiji. Naslov njegovog predavanja bio je “Junaštvo i humanost srpskih vojnika u odbrani protiv agresije NATO-a”.

Iako je EU protestovala, general je dobio aplauz od ministra odbrane Vulina, inače bliskog bivšeg saradnika Miloševićeve udovice Mirjane Marković. Skupini veterana Vulin je prošli mjesec rekao da se više ne moraju stidjeti zbog oficira poput Lazarevića.

Ruski PR

– Nažalost, mjesece rada na poboljšanju srpskog ugleda u SAD-u može upropastiti jedna rečenica – komentirao je na Twitteru Kyle Scott, američki ambasador u Srbiji.

Vučić nastavlja biti na meti jer misli da može “imati i ovce i novce”, ostavljati dojam progresivca, a gurati nacionalističku retoriku.

Srbija neće morati ujednačiti svoju vanjsku politiku sa EU sve dok ne počnu pregovori o poglavlju 31 u kojem se radi o sigurnosnoj, vanjskoj i odbrambenoj politici. Ruska propaganda utjecala je na to kako srpske vlasti predstavljaju teške demokratske reforme koje traži EU. Odbijanje srpskih političara da provedu te reforme prikazuje se kao patriotizam, smatra Jelena Milić iz Centra za euroatlantske studije u Beogradu.

– Možemo se jednostavno riješiti tog pritiska odustajući od pregovora. Ali ako želimo biti dio EU, moramo se odlučiti, prije ili poslije. Ovo je naša zadnja šansa da pripadnemo civiliziranom svijetu – izjavila je Milić.

(Jutarnji.hr)

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA