Priredio: Abdullah Nasup
Nakon skandaloznih “humaniratnih” akicija UN-a u Siriji poput dostavljanja ćefina opkoljenom, glađu i strahom izmorenom sunijskom stanovništvu u kvartu el-Vair, na rubu Homsa, i dostavljanja cijelih sedam tona soli sunijama Medaje, koji su umirali od gladi usljed nečovječne opsade nametnute od strane Asadovog režima i njegovih saveznika; nakon velikodušnih ponuda Staffana de Misture da bude posrednik u raseljavanju sunijskih civila iz Halepa i drugih sunijskih gradova, na površinu je isplivao još jedan skandal UN.
Naime, britanski The Guardian objavio je kako UN u svojoj humanitarnoj misiji koju trenutno provodi u Siriji zaposlio desetine ljudi bliskih Beššaru Asadu. Neki od njih su čak rođaci nekih ministara u vladi Beššara Asada, ali i drugih visoko rangiranih osoba u njegovom režimu.
Ovi ljudi rade u različitim agencijama UN-a, od kojih su UNHCR i WHO (Svjetska zdravstvena organizacija).
U članku se navodi da je jedan biviši visikopozicionirani službenik UN misije u Siriji izjavio za The Guardian da svaka UN-ova agencija koja djeluje u Siriji zapošljava “najmanje po jednu osobu koja je u bliskoj rodbinskoj vezi sa nekim visoko pozicioniranim pripadnikom režima.”
Autori članka posjeduju i imena tih osoba, no, kako su istakli u svom članku, UN je ztražio od njih da ne otkrivaju njihova imena, kako time ne bi ugrozili sigurnost tih osoba zaposlenih u agencijama UN-a u Siriji.
U reakciji na ovaj skandal, glasonogovornik UN kazao je novinarima The Guardiana da se prilikom izbora službenika “ne uzimaju u obzir njihove rodbinske veze niti se to provjerava”, kazavši još i to da “UN aplikante za posao u njihovim agencijama ne pita o njihovim političkim opredjeljenjima.”
The Guardianov članak ističe kako iz UN-a insistiraju na tome da činjenica da su brojni zaposleni u njihovim agencijama u Siriji prorežimski nastrojeni, ne utječe na objektivnost i profesionalnost rada UN-ovih agencija, te da UN mora saraživati sa svim stranama.
U članku se prenosi kako su im iz nezavisne humanitarne kampanje pod nazivom “za Siriju” kazali kako je “nevjerovatno saznanje da agencija koja se bavi zaštitom i zbrinjavanjem izbjeglica zapošljava ljude koji su dio režima, koji svojim djelovanjem od tih ljudi i učinio izbjeglice.”
Iz UN-a ističu da su u vrlo opasnim okolnostima dostavili humanitarnu pomoć za 13,5 miliona sirijaca, ali priznaju kako su pristali da djeluju u skladu sa ograničenjima i uslovima koje im je postavio Asadov režim, od kojih je da sarađuju samo sa organizacijama koje imaju odobrenje za rad od strane režima.
Autori članka u The Guardianu navode kako je iz dokumentacije do koje su došli vidljivo da između službenika UN-a i režima postoji prešutni sporazum koji dopušta režimu da dio humanitarne pomoći prisvoje – ili, jednostavnije rečeno, ukradu na očigled UN-ovih službenika. Ovo znači da podaci UN-a o količini podijeljene humanitarne pomoći u Siriji nemaju kredibilitet.
Autori članka ističu da izvještaji UN-a do kojih su došli pokazuju da je, od januara ove godine, 64% humanitarne pomoći WHO (lijekovi i medicinske potrepštine) podijeljeno na područjima pod kontrolom režima, dok je na podrućja izvan režimske kontrole dostavljeno svega 13%. (Ovdje treba napomenuti da Asadov režim trenutno ne kontrolira više od trećine zemlje).
Opoziconi aktivisti u Siriji od prošle godine upozoravali su na to da UN-ova misija pokazuje otvorenu naklonost režimu te da sarađuje sa režimom na štetu opozicije. Sredinom januara 2016, pedeset i pet sirijskih humanitarnih organizacija optužilo je UN da je “izgubio integritet, nezavisnost i neutralnost”.
U izvještaju pod nazivom Pristranost, potpisanom od strane pedeset i pet sirijskih humanitarnih organizacija, navodi se da je UN sebi postavio prioritet saradnju sa režimom pod svaku cijenu, što je za posljedicu imalo da se milijarde dolara vrijedna humanitarna pomoć preda režimu, umjesto da se dostavi civilima opkoljenim od strane režimskih snaga i njegovih saveznika.
