U Muzeju Sarajeva u ponedjeljak je postavljena izložba Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine pod nazivom “9. januar – Put u genocid”, javlja Anadolija.
Izložba, kao i istoimeni naučni skup, ranije su, 9. januara, organizvoani u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Prema riječima organizatora radi se o građi kojom se građanima BiH nastoje predočiti veoma značajni dokumenti u kojima su nedvosmisleno prezentirane činjenice o 9. januaru i nastanku manjeg bh. entiteta Republika Srpska.
Direktor Arhiva Federacije BiH Hajrudin Ćuprija kazao je novinarima kako su imali značajan broj upita gdje se može pogledati izložba, nakon što je ona premijerno otvorena u Narodnom pozorištu u Sarajevu, zbog čega su u saradnji sa Muzejom Sarajeva odlučili učiniti je dostupnom svim građanima Sarajeva i turistima koji posjećuju glavni grad Bosne i Hercegovine.
“Naše opredjeljenje je da u narednom periodu ovu izložbu ponudimo i školama, da ona bude i pedagoška izložba. Smatramo da je izložba veoma kvalitetna i da zaista daje činjenice koje su prethodile agresiji na Bosnu i Hercegovinu i genocidu. Mislim da je veoma važno da je vide i učenici”, smatra Ćuprija.
Podvukao je kako je evidentno da se često za 9. januar samo kaže da je to neustavni dan, a da se pritom ne ulazi opširnije u samu suštinu šta je 9. januar sve prouzrokovao i šta je njegova posljedica.
“Upravo smo željeli da ovo bude naš odgovor, nešto za buduće generacije, da znaju šta je 9. januar prouzrokovao, dakle šta se desilo nakon te skupštine i usvojene deklaracije, a to jeste agresija na BiH, genocid, kulturocid, urbicid, 200.000 ubijenih Bošnjaka i drugih, 30.000 silovanih žena, 50.000 ubijenih kroz logore”, poručio je Ćuprija.
U izradi izložbe korišteno je više od 90 dokumenata Arhiva međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) te Arhiva instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu (AIIZ).
Autori izložbe su naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović, naučni saradnik Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu Jasmin Medić i naučni suradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Hikmet Karčić.
Medić je kazao kako je izložba svojevrstan naučni odgovor na sve ono što se i ove godine moglo vidjeti i čuti tokom obilježavanja 9. januara “Dana RS-a”, kojeg je Ustavni sud BiH u dva navrata proglasio neustavnim.
“Danas u BiH na sceni imamo borbu za narativ u kojem se mnoge stvari prešućuju i u kojem, uslovno rečeno, i jedna i druga i treća strana samo žele da kažu ono što njima odgovora u datom momentu, a mi smo željeli da bh. javnosti predstavimo neke dokumente koji su do sada bili nepoznati, a oni govore o tome da je agresija na BiH bila pripremana znatno prije 1992. godine”, istakao je Medić, te dodao:
“U jednom dijelu izložbe imate i projekcije o tome kako će izgledati stanovništvo BiH 2021. godine, kako bi trebao izgledati popis stanovništva, u kojem se govori kako će biti preko 60 posto muslimana i kako je to najveći problem Bosne i Hercegovine. Ovu su dokumenti koji su nastali u glavnom štabu Vojske RS-a, SDS-a i da ovdje imamo i neke presretnute razgovore iz 1991. u kojima se jasno govori o pripremama onoga što je uslijedilo, a to je agresija na Bosnu i Hercegovinu.”
Dodao je na kraju kako je 9. januar odabran kao “Dan RS-a” zato što je pravoslavni praznik, ali kako treba imati na umu da je tim gestom pokazano da će to biti jednonacionalni entitet, kao što i sam naziv govori.
Izložba, koja je trajno vlasništvo Arhiva Federacije BiH, u Muzeju Sarajeva ostaje postavljena do daljnjeg, a nakon prikazivanja u Sarajevu biće predstavljena širom države, ali i u Evropi i svijetu.
