Kao plod visokog imana, kulture i bratske sloge naših časnih predaka, uz pomoć Uzvišenog Stvoritelja i bogobojaznih vlasti časnoga osmanskog sultana Mehmeda II El Fatiha, u predivnom krajoliku i neposredno uz carski drum, podignuta je ova veličanstvena Božija kuća 1472. godine. Kao što je sve ljudsko prolazno, tako je zub vremena kroz stoljeća načeo i ovu džamiju, pa je temeljito rekonstruisana 1920. godine. U naletu vandalskih snaga džamija je teško oštećena ratne 1941. godine. Džematlije i drugi vjernici obnoviše džamiju 1947. godine. Mračne sile, zaslijepljene neracionalnom mržnjom, porušiše objekat džamije 1992. godine. Rušitelji nisu znali, da sinovi i kćeri ovoga džemata čuvaju džamiju u svojim prsima, te džamija bi obnovljena u periodu 2007. – 2016. godina, ostavivši pouku i poruku: da ne mogu nestati bosanske džamije, mesdžidi, turbeta i mezaristani – sve dok ima živih Bošnjaka!
Islam i Crkva bosanska najranije su se sreli na prostoru Dobrun – Višegrad – Borač kod Rogatice polovinom 15 stoljeća, obuhvatajući uski koridor prema Hercegovini od Višegrada do Tjentišta. Tu su dobri Bošnjani svoje kristijanske molitve prvi put u dove pretočili (Kunovski zapis), tu su prvi Muslimani stećke u nišane uspravili i na njima bosančicom ispisali imena: Radulovića, Sulejmana Oškropice, Mahmuta Brankovića i drugih. Prve seoske džamije podignute su u BiH oko Rudog, Višegrada, Foče, Čajniča i Goražda.
U REGISTRU RIJASETA ISLAMSKE ZAJEDNICE BOSNE I HERCEGOVINE, “CAREVA DŽAMIJA GODIMILJE” UPISANA JE POD REDNIM BROJEM 164, TE JE UPISANA 1472. GODINA, KAO GODINA, NJENE IZGRADNJE.
Nakon uspostavljanja osmanske uprave, što se u rogatičkom kraju desilo već 1462. godine, na području stare župe Borač, formirana je nahija Borač. U tu nahiju spadali su: trg Rogatica, varoš Višegrad i trg Prača. Za prvog vilajetskog vojvodu te nahije postavljen je Mehmed Čelebija, sin prvoga krajiškog vojvode i osnivača Sarajeva Isa-bega Ishakovića. Po Mehmedu Čelebiji Rogatica je dobila naziv Čelebi Pazar. Poznato je, da je izgradnju Careve džamije u Sarajevu finansirao osnivač Grada Sarajeva Isa-beg Ishaković. Ko je finansirao izgradnju Careve džamije u Godomilju, još nije posigurno utvrđeno, te se, može samo predpostavljati ko je bio vakif ove godimiljske ljepotice.
Careva džamija je u tlocrtu veličine 14 x 14 metara, sa kamenim zidom debljine 110 cm i sofom 14 x 5 metara. Opremljena je orginalnom turskom prostirkom sa obilježenih 138 mjesta za namaz i prostorom manfila od 47,17 kvadratnih metara. U prostoru sofe nalazi se divanhana površine 22,79 kvadrata i abdesthana iste površine. Munara je visoka 33 metra sa 69 stepenica. Smještena je u haremu površine 9.000 kvadratnih metara, sa prilaznim makadamskim putem dužine 800 metara, koji se spaja sa putem Rogatica – Žepa. Priključena je na vodovod koji vodom snadbjeva naselja Boričkog platoa.
Za obnovu džamije sa infrastrukturom uloženo je više od 200.000 KM.
Mi članovi ovog džemata, nakon otvaranja naše džamije, očekujemo i priželjkujemo pojačanu ćežnju svakoga sina i kćeri našega Zavičaja za godomiljskim Džematom i svojom imovinom ne gubeći nadu za poveratak u Zavičaj, usmjeravajući dove, misli i želje ka svome Zavičaju, svojoj avliji – svojoj babovini i svojoj djedovini. Narod koji ne zna cijeniti i štititi svoju starinu, svoje kulturne vrijednosti, svoj jezik i svoju tradiciju, nema ni budućnost.
Zato, u ime Stvoritelja Uzvišenog, za očuvanje imena, Roda i Zavičaja, ogradimo i uredimo naše avlije, očistimo bar naša zgarišta, očistimo i zaštitimo naše česme, izvore i bunareve, koristimo naša imanja, koja su naši čestiti preci vjekovima uvećavali i čuvali – i nama u amanet ostavili. To je naša sveta dužnost pokoljenja koja dolaze – tako nam Bog pomogao!
UPUTSTVO ZA DOLAZAK NA OTVORENJE
Imajući u vidu podatke o interesu vjernika i građana Rogatice za prisustvo ovom događaju, Organizacioni odbor je posebnu pažnju posvetio usaglašavanju protokola organizacije i dolasku i dočeku gostiju u Godomilju.
Analizirajući prostorne i saobraćajne aspekte, te obavezu Organizatora da provede adekvatne sigurnosne mjere, Organizacioni odbor je donio odluku da se preporuči dolazak vjernika autobusima koji polaze u 08,00 sati 14. 8. 2016. godine ispred Istiklal džamije na Otoci i jednim autobusom iz Ilijaša koji polazi sa autobuske stanice.
S ciljem osiguranja ugodnog i sigurnog boravka svih naših gostiju, poduzimamo i različite aktivnosti u saradnji sa nadležnim sigurnosnim i policijskim agencijama uz mjere koje će biti preduzete i to:
Ne nositi ili isticati nikakve zastave, transparente, natpise i drugo na autobusima i drugim prevoznim sredstvima osim što će autobusi biti obilježeni POZIVNICOM ZA DOLAZAK NA SVEČANI SKUP.
U grupnom ili pojedinačnom autobusu koji polazi sa Otoke, nalaziće se odgovorno lice kao vođa puta kao i u autobusu koji polazi iz Ilijaša.
Posjetioci koji dolaze privatnim putničkim vozilima nisu obavezni imati akreditacije.
Molimo vozače autobusa i drugih motornih vozila da se parkiraju na mjestima gdje je to obilježeno posebnim znakovima.
Građane Godomiljskog platoa molimo da u cjelini ispoštuju zahtjev zabrane kretanja stoke na prostoru održavanja svečanosti.
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, Muftijstvo goraždansko i Medžlis IZ Rogatica kao organizatori i domaćini imaju najveću odgovornost za ovaj događaj. Stoga Vas molimo da se pridržavate ovog uputstava kako bi se osigurala bezbjednost putnika i ugodan boravak vjernika i gostiju u Godomilju i na putnoj komunikaciji dolaska na lice mjesta.
Želimo da ovaj događaj ima isključivo vjersko-kulturni značaj i očekujemo da svako od nas vodi računa o ugledu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i dostojanstvu Muslimana.
Ragib Hodžić
Predsjednik organizacionog odbora
