Knjiga “Nastanak Republike Srpske: Od regionalizacije do strateških ciljeva (1991-1992)”, autora Muamera Džananovića, Hikmeta Karčića i Jasmina Medića, promovisana je večeras u sarajevskoj Vijećnici.
Knjiga je rezultat višegodišnjih interdisciplinarnih istraživanja i naučni odgovor na sve učestalije pokušaje prekrajanja historije i pokušaja relativiziranja i negiranja zločina.
– Smatram da je ovo bilo neophodno, naravno i da se bavimo svojom poviješću, ali i da, s druge strane, objasnimo neke pojave koje se veličaju, slave, posebno posljednjih nekoliko godina. S tim u vezi, procijenili smo da bi bilo dobro da objedinimo naša višegodišnja naučna istraživanja i kroz naučno djelo damo javnosti na uvid sve ono što smo smatrali značajnim – izjavio je novinarima autor Džananović.
Jedan od ciljeva za pisanje ove knjige bio je i da se naučno dokaže da RS, odnosno tada tzv. Srpska republika Bosna i Hercegovina, nije odraz neke spontane reakcije srpskog političkog i vojnog rukovodstva kako iz Bosne i Hercegovine tako i Srbije.
– Bilo je jako teško raditi na pripremi. Haški tribunal ima veliku arhivu, bilo je teško napraviti selekciju dokumenata. Ako mogu kazati da je nešto bilo olakšavajuća okolnost, onda je to što smo vidjeli nevjerovatnu sličnost između 1991. godine i 2023. godine. Nacionalistički krugovi, kako iz Beograda, tako i iz Zagreba su jedinstveni oko podjele Bosne i Hercegovine, opet nam se prijeti izlaskom policijskih struktura na nekakve entitetske linije, ponovo se govori o tome da Sarajevo nema efektivnu kontrolu nad drugim dijelovima Bosne i Hercegovine i tako dalje – kazao je Medić.
Autori su poručili i da je knjiga odgovor svim revizionističkim krugovima u službi politike.
Uvodna obraćanja su imali dr. Sedad Bešlija i prof. dr. Rasim Muratović.
– Imamo negiranje genocida i prvi put u historiji imamo slavljenje genocida, slavljenje presuđenih ratnih zločinaca kao heroja. Kad čovjek pročita ovo djelo, postavlja se pitanje koji su uzroci, šta je to dovelo do svega ovoga. Dva su uzroka. Jedan je, za koji mislim da nema lijeka, okopavanje mapa Bosne i Hercegovine. Drugo je neophodnost jačanja institucija i same države Bosne i Hercegovine, čemu ima lijeka – mišljenja je Muratović.
Bešlija je ocijenio značajnim to što je stasala “generacija mladih istraživača koja je u prilici da istražuje najosjetljivije teme iz recentne bosanskohercegovačke prošlosti”.
– Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu je danas kadrovski opremljen da proučava, sagledava ove teme, a ovo je prilog tome. Čestitam autorima na naučnoj hrabrosti na prave jedno ovakvo djelo. Akademska zajednica je učinila svoje, nadamo se da će sada i društveno-politička zajednica učiniti svoje – poručio je, između ostalog, Bešlija.
Promotori su bili prof. dr. Emir Suljagić i prof. dr. Sead Turčalo. Akademik prof. dr. Mirko Pejanović bio je spriječen da prisustvuje promociji, te je ovom prilikom pročitana njegova poruka.
Knjiga je izašla u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu.
(Preporod.info)
