Nastavljaju se pritisci na Tunis da prekine odnose sa Katarom, kao što su to učinile Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein. Međutim, Tunis nije podlegao ovim nastojanjima, čvrsto se zalažući za nezavisnost svog političkog odlučivanja i boreći se protiv toga da postane pijun propagande i pokušaja nagovora.
Kriza u Zaljevu i medijski rat dosegle su vrhunac u Tunisu, a političko manipuliranje ovim dešavanjima postalo je omiljena igra velikog broja političkih snaga.
Na samom početku, u javnost su neprestano curile informacije o pritisku koji se vrši na Tunis kako bi prekinuo odnose sa Katarom. No, Tunis je ostao pri svojim diplomatskim konstantama te se odbija povinovati zahtjevima za bojkot Katara, pozivajući na razum i rješavanje krize putem dijaloga između bratskih zemalja.
Pozivi na dijalog
Tuniski ministar vanjskih poslova Khamis Al-Ghinawa potvrdio je nakon sastanka s predsjednikom države Bejijem Caidom Essebsijem da se predsjednik čvrsto zalaže za dijalog među državama Zaljeva u cilju prevazilaženja krize i pronalaska rješenja za probleme kako bi se očuvao suverenitet i sigurnost zemalja Zaljeva, te arapska nacionalna sigurnost.
Budući da politička i diplomatska blokada nije bila od koristi, počinje se prekopavati po starim problemima koji se aktualiziraju i izvlače iz svog političkog i humanitarnog konteksta.
Ovog puta je izvor informacija libijska strana lojalna državama koje bojkotiraju Katar. Tako je Ahmed al-Musmari, glasnogovornik Oružanih snaga libijskog generala Haftara izjavio da je pukovnik katarske obavještajne službe u Tunisu prebacivao novčana sredstva sa svog računa u Tunisu preko banke u pokrajini Tataouine (južni Tunis) i tim novcem podržavao terorističke grupe u Libiji, kako ih je nazvao.
Glasnogovornik državnog tužioca u Tunisu Sufian al-Sulaiti kaže kako je trenutno inicirana tema o umiješanosti Katarana i Tunižana u sumnjive novčane transakcije pod istragom vlasti u Tunisu još od 2014. godine. Prema njegovim riječima, preliminarne istrage pokazuju da se u načelu radi o sredstvima koja su izdvajana za finansiranje izbjegličkog kampa Choucha u pokrajini Tataouine.
Dodaje da je pomenuti građanin s katarskim državljanstvom došao u Tunis 2011. godine, kada je izbila kriza s libijskim izbjeglicama koje su bježale u Tunis. Razlog njegovog dolaska u ovu državu bio je osnivanje kampa za potrebe izbjeglica u pokrajini Tataouine pod katarskim pokroviteljstvom. To je iziskivalo otvaranje bankovnog računa na njegovo ime u lokalnoj valuti kako bi mogao prebacivati novac u sve bankovne poslovnice u Tunisu.
U zvaničnom saopštenju se, također, kaže da je katarsko Ministarstvo odbrane donator katarsko-tuniskog kampa za libijske izbjeglice, te da su sva novčana sredstva službenim putem prebacivana na taj bankovni račun putem bankovnog sistema u Tunisu.
Zbog učestalih nastojanja promotora da utiču na sredstva informiranja i pridobiju pojedine na svoju stranu, nisu ostale mirne ni društvene mreže. Uslijedile su sarkastične reakcije na promoviranje ovakvih tema. Korisnici ovih mreža se tako pitaju kako je finansijer terorizma mogao otvoriti bankovni račun i prebacivati svoj novac preko centralne banke.
Konstantna kampanja
Medijska kampanja protiv Katara i Al Jazeere nije započela s trenutnom krizom, budući da traje još od revolucije u Tunisu u januaru 2011. godine.
No, i pored toga, ova medijska kampanja nije uspjela promijeniti zvanične stavove Tunisa u kojima se konstantno hvali i ističe uloga Katara u podršci demokratskom iskustvu u Tunisu još od izbijanja revolucije u mjesecu decembru 2010. godine, te stvarnog zalaganja ove države u tome.
Vanjska politika Tunisa drži se principa neutralnosti prema zaljevskoj diplomatskoj krizi i u ovom sporu se ne želi svrstati ni na jednu stranu.
Ovakvog usmjerenja se drže i najistaknutije stranke vladajuće koalicije. Lider stranke Nida Tounes Khaled Chouket smatra da je stav države mudar jer se njime čuvaju bratski odnosi sa zemljama Zaljeva i štite interesi arapskog naroda od podjele koja im prijeti, ali i čuvaju viši interesi Tunisa.
Dodaje da to nije ništa neobično za državu Tunis koja odbija svrstavanje u bilo kakve redove, s obzirom na to da se “vanjska politika ove države zasniva na udaljavanju od političkih osa”.
Uprkos pokušajima mobiliziranja i drugih država da stanu na stranu protiv Katara, Chouket smatra da Tunis neće popustiti pod pritiscima koji utječu na nezavisnost njegovih odluka.
Prema medijskim izvještajima, Saudijska Arabija u posljednjih nekoliko dana vrši pritisak na Vladu Tunisa kako bi prekinula ili umanjila svoje diplomatske odnose sa Katarom.
Važno je napomenuti da je Katar pomogao ekonomiji Tunisa nakon revolucije u kontekstu finansijskih problema sa kojima se suočavala ova država.
Na međunarodnoj investicijskoj konferenciji “Tunis 2020”, koja je održana krajem prošle godine, Tunis je dobio finansijsku pomoć Katara u vrijednosti 1,25 milijardi dolara, kako bi se pružila podrška ekonomiji ove zemlje i ojačao njen razvojni proces.
Osim ulaganja u telekomunikacije, turizam i druge sektore, Doha je 2013. osnovala Katarski fond prijateljstva u Tunisu za podršku malim i srednjim preduzećima. Ovaj fond je finansirao stotine projekata za mlade.
Izvor: Al Jazeera
