Izvor: www.coolin.ba
Knjiga iz šireg esejističkog opusa autora obuhvaća 25 sociolingvističkih eseja i ogleda, tematski grupisanih u šest poglavlja, koji su nastali tokom posljednjih sedam godina iztraživačkog rada u Institutu za jezik u Sarajevu. U njima se na kritički i polemičan način baca novo svjetlo na položaj i upotrebu bosanskog jezika u javnom diskursu kroz prizmu funkcioniranja uzpostavljene standardnojezičke norme bosanskog jezika u uslovima medijske okupacije i medijskog presinga standardnojezičkih normi iz susjedstva. Između ostalog, citirano je nekoliko stotina naših istaknutih savremenika iz svih sfera javnog života: političara, naučnika, profesora, umjetnika, književnika, slikara, glumaca, novinara, radnika, seljaka…
Ovo je jedinstvena knjiga kakva do sada nije postojala u našoj lingvistici i publicistici općenito i predstavlja plodonosan susret nauke i publicistike, lingvistike i politike. Teorijski, knjiga otvara neka fundamentalna pitanja bosnistike poput postgenocidnog uzpostavljanja samostalne norme bosanskog jezika u svjetlu nesaglasnosti organskog i standardnojezičkog idioma. Jedno je sigurno: knjiga nikoga neće ostaviti ravnodušnim, slagao se ili ne slagao sa autorovim tezama. A to je dovoljno za početak mijenjanja postojećeg stanja.
Prof. dr. Dževad Jahić, akademik BANU:
„Safet Kadić je školovan lingvist koji je razvio svoju lingvističku koncepciju. Njegovi prilozi o bosanskom jeziku značajan su doprinos aktuelnom trenutku bosnistike i njene normativistike. Imponira Kadićevo dobro poznavanje građe bosanskog jezika i njegove historijske, govorne i pisane utemeljenosti u matici Bosni. U tom smislu on razmišlja vrlo zrelo i naučno vrlo dubokol. Njegove lingvističke teze u nekim segmentima mogu biti dobro polazište i za buduću bosnistiku“.
Abdulah Sidran, akademik ANUBiH:
„Godinama pratim i s velikom radoznalošću čitam lingvističke radove profesora Safeta Kadića. Nema nikakve sumnje da će izbor, sačinjen u ovoj knjizi, naići na veliku radoznalost i kod stručnjaka i kod drugih čitalaca“.
Prof. dr. Svein Mønnesland, norveški slavista i akademik i akademik ANUBiH:
„Čitao sam knjigu s velikim interesovanjem, jer sadrži teme koje se inače ne sreću u nauci o bosanskom jeziku“.
