Delegacija Islamske zajednice Bosne i Hercegovine na poziv Internacionalnog univerziteta Al-Mustafa boravila je u službenoj posjeti Islamskoj Republici Iran od 30. maja do 03. juna. Delegaciju je predvodio reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović, a u delegaciji su još bili Hasan Čengić, predsjednik Sabora IZ-e u BiH, Nusret Abdibegović, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ-e u BiH i Rifat Fetić, šef Kancelarije reisu-l-uleme. Delegacija je boravila u Teheranu, Džurdžanu (Gorgan), Turkmenu i Komu.
Delegacija se susrela sa dr. Alijem Velajatijem, savjetnikom za međunarodne odnose Imama Hamenejia, Vrhovnog vođe Irana, Ajetullahom Džennetijem, predsjednikom Vijeća za zaštitu Ustava IR, doktorom Bahorarom, potpredsjednikom Parlamenta Irana Ajetullahom Amolijem vodećim učenjakom-gnostikom Irana Ajetullahom Mekarum Širazi, Ajetullahom Arafijem, rektorom Univerziteta Al-Mustafa i članom Visokog vijeća za obrazovanje Irana, Ajetullahom izaslanikom Imama Homenejia za pokrajinu Gulistan, te šejhom Abidijem hanefijskim alimom i prevodiocem Kur'ana na turkmenski. Posjeta je također obuhvatila susrete sa nizom drugih ličnosti iz vjerskog i kulturnog života Irana pripadnika Šija i Sunija.
Delegacija IZ-e u BiH je izrazila zahvalnost za pomoć i podršku koju je narod i rukovodstvo IR Irana pružilo Bosni i Hercegovini i muslimanima u vrijeme agresije i nakon uspostave mira u Bosni i Hercegovini.
Reisu-l-ulema je upoznao domaćine sa nastojanjima Islamske zajednice u ispravnom prezentiranju islama na svome području i aktivnostima na daljem razvoju Zajednice. Također je upoznao domaćine sa amandmanima na Ustavu IZ-e u BiH i činjenicom da Ustav definira pripadnike Zajednice kao muslimane koji slijede hanefijski mezheb i maturidijski akaid, te da je cilj Islamske zajednice da na tim principima očuva jedinstvo muslimana na svom području naučavanjem i primjenom tradicionalnog islama u Bosni i Hercegovini koji je slijedio Sunnet časnog Poslanika Muhammeda a.s. i srednji put Ehli Sunneta. Naglasio je da se u posljednje vrijeme na našem području uočavaju aktivnosti među muslimanima i grupe u javnosti koje nastupaju u ime Šiija, koji dolaze izvan Bosne i Hercegovine, a da su neki njihovi istupi u javnosti izazvali oštre reakcije naše uleme i muslimana. Takvo djelovanje potiče i neke aktivnosti onih koji sebe nastoje predstaviti kao pripadnike selefijskog učenja, ili onih koji se ne ustežu od tekfira. Reisu-l-ulema je istakao značaj dijaloga Sunnija i Šiija i poštovanja tradicije i prakse islama kod nas i u islamskom svijetu. Istakao je veliku zabrinutost i bol zbog stradanja civila i nedužnog stanovništva u Palestini i naglasio da je nedopustivo da u Siriji, Iraku, Jemenu, Libiji, Afganistanu i drugdje muslimani stradaju sa obje strane fronta. Zamolio je da iranska strana uloži sve potrebne napore da se sukobi zaustave, a sporovi rješavaju pregovorima. Istakao je da je uloga uleme sunnijske i šiijitske odlučujuća u iznalaženju puteva za razumijevanje među sljedbenicima Muhammeda a.s.. Istaknut je interes za dalju saradnju na različitim područjima od obostranog interesa.
Domaćini su istakli da su trajno podržavali saradnju i razumijevanje Šiija i Sunija, te da je nedopustivo razjedinjavanje pripadnika IZ-e u BiH na mezhebskoj i akaidskoj osnovi. Iznijeli su stav svojih vrhovnih vjerskih autoriteta da treba poštovati tradiciju muslimana Bosne i Hercegovine i regiona, te goste upoznali sa činjenicom da u Iranu postoji opće obavezujuća fetva i zakon o zabrani proklinjanja ashaba i pokudnog govora o njima. Istakli su da u cijelosti podržavaju jedinstvo naših muslimana na temeljima hanefijskog mezheba i maturidijskog akaida. Goste su upoznali sa činjenicom da u Iranu živi više od 10 % pripadnika Ehli sunneta, na zapadu, sjeveru i istoku zemlje i da oni u cijelosti slijede sunnijsko učenje u naučavanju i praksi, uključujući njegovu primjenu u sudskoj praksi kod porodičnog i nasljednog prava. Iznijeli su zabrinutost zbog radikalnih grupa koje djeluju u svijetu pod plaštom islama i iznijeli uvjerenje da muslimani zajedno trebaju djelovati u odbijanju devijacija od islama. Iznijeli su opredjeljenje da žele sarađivati sa Zajednicom i da ne žele nered u mezhebskom prostoru kod nas, već da taj prostor mora biti uređen i jedinstven na principima koje slijedi Islamska Zajednica.
Delegacija je posjetila gradove Džurdžan i Turkmen, boravila na odsjeku Univerziteta Al-Mustafa u Džurdžanu (Gorgan) susrela se sa profesorima i studentima iz više od 20 zemalja koji su pripadnici sunnijskih i šiijskih mezheba i koji proučavaju sve te mezhebe. U toj pokrajini Gulistan gdje Sunnije i Šiije žive zajedno ima preko 1500 Ehli sunnetskih džamija, više desetina medresa (srednjih) islamskih škola, veliki broj mekteba, biblioteka i tekija.
U Gulistanu žive uglavnom Turkmeni koji govore svoj jezik (preko milion stanovnika) koji su svi Ehli sunnet, slijede hanefijski mezheb, maturidijski akaid i pripadaju nakšibendijskom tarikatu. Njihova ulema govori perzijski i arapski jezik, a svoje znanje uglavnom baštini iz Buhare i Semerkanda. Delegaciji Islamske zajednice su iskazali posebno poštovanje i interes za saradnju.
Reisu-l-ulema je pozvao domaćine iz Irana u uzvratnu posjetu našoj Zajednici uz dogovor da će u delegaciji iz Irana biti i ulema Ehli sunneta iz Džurdžana.
