Ruski ambasador u Sarajevu Petar Ivancov u intervjuu za rusku agenciju Sputnik otkirva da se Rusija protivi ulasku BiH u NATO savez i da je američka politika sve agresivnija prema Rusiji. U nastavku prenosimo najzanimljivije odgovore ambasadora Ivancova iz spomentog intervjua.
Svjetski mediji u posljednje vrijeme dosta govore o jačanju uticaja Rusije u BiH, a neki čak kažu da je nova meta predsjednika Vladimira Putina — BiH. Kako vi gledate na te „strahove“?
Ipak, da li smatrate da je u toku konfrontacija Rusije i SAD u BiH?
Nisam sklon da naše odnose sa Amerikancima ovdje posmatram kroz prizmu konfrontacije. Mi imamo zajedničke interese, makar u tome što i mi i oni želimo stabilnost. Ne želimo novi sukob ni u BiH, ni na Balkanu u cjelini. Svakako, naše ocjene i pristup mnogim pitanjima razvoja BiH se razilaze, ali mi razgovaramo i bar dosad smo se trudili da pronalazimo razumne kompromise. Istina, odmah ću se ograditi: posljednjih četiri-pet meseci politika i retorika Amerikanaca prema Rusiji postala su oštrije.
Mi polazimo od toga da uloga međunarodne zajednice i njenih pojedinih aktera u BiH treba da ima pozitivan karakter. Neumesno je postavljati pitanje „ili mi (tj. Zapad), ili Rusija“.
Može se pričati šta bilo. Dodik je predsjednik Republike Srpske. Prirodno da kada razvijamo odnose sa RS, održavamo s njim tijesne odnose. Tim pre što u našem pristupu i međunarodnoj politici, i poštovanju Dejtonskog sporazuma ima mnogo toga zajedničkog. Uz to, imamo veoma široke veze s Republikom Srpskom — ekonomske, kulturne, humanitarne.
Kako gledate na činjenicu da određene snage žele da uvuku BiH u NATO?
Pokušaji da se BiH uvuče u NATO su prisutni i postaju sve energičniji. Mislim da je naš stav dobro poznat i nema potrebe da ga objašnjavam. Mi ne smatramo da članstvo u NATO doprinosi jačanju realne bezbjednosti neke države. Protivimo se daljem širenju NATO-a na Balkanu. Ali to je svakako suvereni izbor naroda država. I u datom slučaju vidimo da u BiH nema jedinstva u korist članstva u NATO-u. Bar jedan dio države je protiv toga.
BiH je u značajnoj meri muslimanska zemlja. Islam je religija skoro polovine stanovništva države. Ali to ne znači da je BiH rasadnik terorizma. Da, ovdje ima radikalnih organizacija. Da, oko 300 građana BiH je učestvovalo u oružanim sukobima u Siriji i Iraku. Mislim da ih je oko 60 poginulo, a oko 70 se vratilo u zemlji. Mi sarađujemo s vlastima kako države u cjelini, tako i sa vlastima RS u cilju suprotstavljanja terorističkoj pretnji. Razmenjujemo informacije, razgovaramo o tim temama. Što se tiče RF, mi smo zainteresovani da se vrši kontrola kretanja lica koja se vraćaju iz Sirije i Iraka kako oni ne bi došli u našu zemlju.
Prijetnji ima, ali prijetnje postoje u čitavoj Evropi. Ni BiH u datom slučaju nije neki izuzetak. Postoji potencijalna prijetnja i njoj se treba suprotstavljati. A mi sarađujemo po tim pitanjima.
Kada se može očekivati otvaranje ruskog kulturnog centra u Banjaluci?
Želeli bismo da otvorimo kulturni centar i u Banjaluci, i u Sarajevu. Uzgred, u Sarajevu na Filozofskom fakultetu postoji katedra za ruski jezik na kojoj se školuje 20-30 ljudi.
Kako ocjenjujete opasnost od mogućeg raspada BiH?
A ako dođe do prekrajanja granica na Balkanu? Kao, na primjer, u slučaju otcepljenja Kosova od Srbije.
To je opet hipotetičko pitanje. U dejtonskom ustavu BiH stoji da je to jedinstvena država. Drugo je pitanje ako se narodi BiH, čisto teoretski, dogovore da treba da postoji nekakva drukčija teritorijalna organizacija u skladu sa procedurama predviđenim ustavom. Ali, ponavljam, to je čisto teoretsko pitanje.
