Detalji u vezi hapšenja jedanaestorice najbogatijih i najutjecajnijih saudijskih biznismena i političara još uvijek nisu poznati. Jedna stvar ipak je jasna, a to je da je čistka koju provodi saudijski prestolonasljednik još jedan u nizu znakova učvršćivanja njegove moći u Saudijskoj Arabiji, koju je započeo ljetos kada je postao prestolonasljednik.
Među uhapšenima je i princ Velid ibn Talal, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu.
S druge strane, kralj Selman smijenio je ministra saudijske nacionalne garde, što je posljednja vojna branša u kraljevini koja nije bila pod kontrolom princa Muhammeda.
Ovi potezi dolaze nekoliko mjeseci nakon rušenja princa Muhammeda ibn Najifa s položaja pestolonasljednika. Princ Ibn Najif je, također, obnašao dužnost ministra unutrašnjih poslova.
Dvorske intrige jesu karakteristika čvrstih sistema u kojima dolazi do toga da patronaža igra značajnu ulogu u odlučivanju o tome ko je podoban a ko nije, pa, ipak, monarhistički tronovi vrlo rijetko ovako javno provode čistke.
Može biti da su hapšenja ovih utjecajnih ličnosti, poput princa Velida ibn Talala, prestolonsljednikova poruka protivnicima i eventulanim takmacima za prijestolje, da je spreman upotrijebiti sva moguća sredstva da ih ukloni.
David Ottaway, stručnjak sa Bliski istok u vašingtonskom istraživačkom centru Wilson, kaže: „Ovakvo nešto nikad prije se nije desilo u Saudijskoj Arabiji i to nam daje utisak da ova zemlja ulazi na nepoznat teren, što je avantura čije posljedice se ne mogu predvidjeti. U godinama koje dolaze to bi moglo ugroziti stabilnost dinastije Saud.“
Polovina Saudijaca su mlađi od 25 godina i upravo među njima mladi saudijski prestolonasljednik nastoji pronaći podršku. Starije generacije su mnogo skeptične prema promjenama koje uvodi princ Muhammed.
Dok se zapadna javnost fokusira na odluku da se Saudijkama dozvoli vožnja automobila, dotle saudijsku javnost mnogo više zanimaju druge odluke mladog prestolonasljednika. Jedna od njih je sukob u Jemenu koji se posmatra kao posredni rat između Irana i Saudijske Arabije, ali, isto tako, mnogi smatraju da je to rat koji se ne može dobiti.
Blokada Katara i ambiciozna «Vizija 2030» su druge dvije odluke koje u Saudijskoj Arabiji izazivaju veliku pažnju. U sklopu prestolonasljednikove „Vizije“ predviđena je prodaja 5% dionica nacionalne naftne kompanije ARAMCO, a prestolonasljednik vjeruje da će to Saudijskoj Arabiji donijeti profit od 100 milijardi dolara.
Američki predsjednik Donald Trump razgovarao je sa saudijskim kraljem Selmanom, ali iz Bijele kuće nisu izvijestili o tome da li su dvojica lidera razgovarali o hapšenjima.
Mediji navode da je bilo govora o ratu u Jemenu, da je Trump zahvalio kralju Selmanu na potpisivanju 15 milijardi vrijednog ugovora o kupovini američkog sistema za odbranu od balističkih raketa. Donald Trump je izrazio nadu da će se dionice kompanije ARAMCO naći na njujorškoj burzi.
Međutim, ako su ekonomska reorganizacija i napredak kamen temeljac prestolonasljednikovog plana promjena, hapšenje princa Velida, jednog od najbogatijih ljudi na svijetu, nije dobar način da to pokaže. Princ Velid ima velike dionice u globalnim divovima tehnologije, kao što su Apple, Twitter, uz vlasnički udio u kompanijama Citigroup i News Corp. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na 17 milijardi dolara, a ima odlične veze sa brojnim zapadnjačkim političkim moćnicima i biznismenima. Njegovo hapšenje izazvalo je pad dionica na saudijskoj berzi od blizu 10%.
Reakcija Zapada na hapšenje najvažnijih biznismena u Saudijskoj Arabiji predstavljat će najveći ispit reformi koje provodi princ Muhammed, piše britanski Times i izražava čuđenje hapšenjem princa Velida ibn Talala, jer se, navodi autor članka, on već dugo zalaže da Saudijska Arabija krene putem za koji princ Muhammed tvrdi da želi na njega odvesti svoju kraljevinu.
Britanski Times piše kao je hapšenjem jednog od najbogatijih ljudi na svijetu i desetina drugih moćnih Saudijaca u kampanji borbe protiv korupcije koja, ustvari, treba da mu olakša dolazak na prijestolje, princ Muhammed ibn Selman, potvrdio svoju neprikosnovenu moć. Istovremeno, Times podsjeća da je jedan od uhapšenih, princ Turki ibn Nasir, prije deset godina bio predmet istrage u vezi potpisivanju sporazuma o kupovini britanskih borbenih aviona u vrijednosti nekoliko desetina milijardi dolara prije dvadeset godina. Times smatra da bi ova hapšenja mogla dovesti do pokretanja nove istrage nakon što je Tony Blair 2006. godine, pod saudijskim pritiskom, spriječio ozbiljnu istragu.
Hapšenje princa Velida, smatra stručnjak za Bliski istok David Ottaway, može uzrokovati pad interesovanja zapadnih ulagača za ulaganja projekte «Vizije 2030», po kojoj privatni nenaftni sektor treba postati pokretač sadijske ekonomije. No, princ Muhammed ibn Selman ne mari za realističnost svojih reformskih planova, smatra britanski Times.
Moguće je da prestolonasljednik planira igru na duge staze, a uz Trumpovu podršku, koju ima taj dio dinastije, moći će se otarasiti i posljednjih oblika opozicije.
Ako sve bude teklo po njegovom planu, princ Muhammed ibn Selman će oblikovati svoju zemlju po vlastitom ukusu. Ipak, nered koji stvara dok čeka da zasjedne na prijestolje, umjesto kraljevske krune, može na njegovu glavu sručiti mnoge probleme.
Pripremio: Abdullah Nasup
