Saudijska Arabija je na pragu nove vanjskopolitičke avanture u pokušaju da smanji utjecaj proiranskog Hezbolaha u Libanu. Ali, čak i ako budu djelovali uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država (pa, i Izraela), njihova intervencija protiv organizacije koja već godinama svoje kandže drži čvrsto zarivene u srce Libana, može biti tek uznemiravanje manjeg intenziteta, jer je Hezbolah postao regionalna sila čiji borci ratuju u Jemenu, Iraku i Siriji.
Čini se da je Saad el-Hariri iznenadnim objavljivanjem ostavke na položaj premijera 4. novembra, ciljao Hezbalah i Irance. To je izazvalo strahovanja Libanaca da će njihova zemlja ponovo biti uvučena u sukobe između dva regionalna takmaca: Saudijske Arabije i Irana. Dok tenzije rastu, ništa ne ukazuje na to da su manjinske zajednice u Libanu pripremljene i sposobne da se suprotstave Hezbolahu.
„Ako se Hezbolah iz krize izvuče „neogreban“, njegov lider će proglasiti da je njegova grupa pobijedila samim time što nije doživjela poraz.“, kaže Denis Sullivan, direktor centra za Bliski istok na Northeastern Universityju u Bostonu.
„Sada je prekasno da se Hezbolah napadne jednim udarcem, jer se ta grupa ne nalazi samo u Libanu. Sada su posvuda“, nastavlja Sullivan.
Šta je sljedeće
Drama oko Haririjeve ostavke koju je objavio iz Saudijske Arabije još nije završena. Hariri je najavio da se uskoro vraća u Liban, ali i da neće povući odluku o ostavci, osim ako Hezbolah prestane da se miješa u unutrašnje stvari drugih zemalja. To je, ustvari, davnašnja želja Saudijske Arabije, koja optužuje Hezbolah da je odgovoran za ispaljivanje balističke rakete na Rijad, nedugo nakon Haririjeve objave da daje ostavku.
Saudijska Arabija je pojačala svoje aktivnosti u vanjskoj politici, otkako je Muhammed ibn Selman proglašen prijestolonasljednikom. On je poveo rat u Jemenu da bi spaiso jemenskog predsjednika Mensura, stavio Katar pod ekonomsku i političku blokadu, a ima ambicije da promijeni imidž zemlje.
Kako je Hezbolah reagirao
Hasan Nasrala, lider Hezbolaha, dva puta je javno komentirao Haririjevu ostavku i oba puta je, što je neobično za njegove govore, koristio blagu i pomirljivu retoriku, što, nedvojbeno, upućuje na zaključak da se pribojavaju ulaska u totalni sukob sa sunijama.
Nasrala je u svojim govorima pozvao na povratak Haririja iz „zatočeništva“ u Saudijskoj Arabiji. „To je argument koji ima za cilj da suzi saudijske opcije i krizu predstavi kao kršenje međunarodnog zakona, umjesto da fokus ostane na hezbolahovim intervencijama u lokalnim ratovima“, kaže Sami Nader, šef Levant Institute for Strategic Affairs iz Bejruta. Sami objašnjava da je Hezbolah bio dio libanske vlade jer mu je trebalo političko pokriće, a Hariri im ga je pružio, u vrijeme kada su SAD pojačale sankcije protiv ove organizacije, a Izrael zaoštrio retoriku i zaprijetio granatiranjem Libana.
Šta Saudijska Arabija pokušava da napravi
Nekoliko dana prije Haririjeve ostavke, saudijski ministar za pitanja Zaljeva, Thamer al-Sabhan na svom Twitter profilu je napisao da je je iznenađen što libanska vlada i narod šutke posmatraju kako se Hezbolah bori protiv Saudijske Arabije u Jemenu.
„Strategija je bila da se ekonomskim, političkim i diplomatskim pritiskom na Liban, dođe do marginalizacije Hezbolaha“, kaže Sanam Vakil, profesor bliskoistočnih studija u Školi za napredne studije na Univerzitetu Johns Hopkins.
„Nasrala će se izvući. Pitanje je šta spremaju kako bi iz ove krize izašli jači i moćniji“, smatra Vakil.
Šta Saudijci mogu uraditi u ovom trenutku
Prema libanskom ustavu koji nalaže podjelu vlasti između vjerskih grupa, predsjednik države mora biti kršćanin, premijer sunija, a predsjednik parlamenta duodecimalni šiija.
Krhki mir kojim je 1990. godine okončan dugogodišnji građanski rat opstao je do danas, ali posljednjih godina sektaška trvenja su sve izraženija. U Libanu se nalazi više od milion civila, uglavnom sunija, izbjeglih iz Sirije, a Hezbolah podstiče šiije i kršćane na netrpeljivost pod izgovorom zaštite njihovih interesa.
Ako govorimo o direktnom nanošenju štete Hezbolahu i Iranu na tlu Libana, Saudijska Arabija ima vrlo ograničene mogućnosti. Prema Bilalu Saabu iz Middle East Institutea iz Washingtona, kriza izazvana Haririjem za Hezbolah je „tek obična glavobolja.“
Zapravo, svaka direktna akcija Saudijske Arabije protiv Libana, mogla bi imati nepoželjne kontraefekte. „Ako Saudijska Arabija i zaljevske zemlje nametnu sankcije Libanu, sunije, kršćani i druzi će platiti veću cijenu nego Hezbolah“, smatra četrdesetogodišnji Libanac Bishara Abu Rejeily, IT stručnjak iz Bejruta.
„Hezbolah dobija finansijska sredstva iz Irana i oni neće osjetiti sankcije“, kaže Abu Rejeily i dodaje: „Oni (Saudijska Arabija) žele da nas pritisnu ekonomski kako bi nas natjerali da podignemo ustanak protiv Hezbolaha, ali to se neće desiti.“
Pripremio: Abdullah Nasup
Izvor: Bloomberg
