Ekonomske sankcije nanose nenadoknadivu štetu iranskom narodu. Iako Iran posjeduje ogromna prirodna bogatstva, ova zemlja upada u sve veću krizu zbog nametnutih sankcija.
Siromaštvo je postalo toliko sveprisutno, posebno u gradovima, da su ljudi prisiljeni bježati u ruralna područja kako bi se spasili od divljanja cijena, piše Financial Times
Financial Times piše da Iranci više nisu u stanju udovoljiti svojim osnovnim potrebama zbog ekonomske krize koja je nastala zbog američkih sankcija.
Iran je jedno vrijeme počeo da se oporavlja nakon što su ublažene međunarodne sankcije poslije nuklearnog sporazuma 2015. godine.Međutim, kriza ponovo nastupa nakon što je američki predsjednik Trump stigao u Bijelu kuću, odustao od nuklearnog sporazuma i ponovno uveo sankcije.
Veoma je teško doći do službenih podataka, ali nedavni parlamentarni izvještaj ukazuje da su stanovnici velikih gradova prisiljeni bježati u ruralna područja zbog rastućih životnih troškova.
Ali Kord, zastupnik u iranskom parlamentu, rekao je da je najmanje milion ljudi prošle godine napustilo velike gradove zbog ekonomske krize. Taj trend je nastavljen i u ovoj godini.
MMF procjenjuje da će se iranska privreda ove godine smanjiti za 6 posto. Inflacija je utjecala i na stambeni sektor – cijene kuća porasle su 82,2 posto u tri mjeseca do kraja juna prošle godine, a najamnine su porasle za 29,1 posto u istom razdoblju, objavio je iranski statistički centar. Šef Vijeća radnika Ali Reza Mahjoub rekao je da je ekstremna stopa siromaštva u zemlji prošle godine dosegla 34 posto (za ovu godinu podaci su još dramatičniji).
Ekstremna stop siromaštva ogleda su činjenici da veliki broj Iranaca nije u stanju da zadovolji osnovne potrebe za hranom.
Ovdje se osjeća očaj zbog budućnosti koja izgleda mračno i ljudi nisu dovoljno optimistični da bi mogli planirati čak i za svoje sljedeće tri godine ‘, rekla je Alireza Sharidi Yazdi, socijalna psihologinja.
Vlada Hassana Rouhanija tvrdi da je nedavno razdoblje teško, ali također ponavlja da se situacija stabilizirala u posljednjih godinu dana.
Mohammad Amirkhani,agent za nekretnine kaže da porast životnih troškova tjera ljude da napuštaju Teheran i naseljavaju se u gradovima kao što je Paranda.
Izvoz nafte, kao glavni izvor prihoda zemlje, srušio se pod sankcijama. Početkom 2018.godine iranska proizvodnja nafte dosegla je 3,8 miliona barela dnevno. Iran je tada izvozio oko 2,3 miliona barela dnevno. Međutim, do marta 2019. iranski izvoz nafte opao je na 1,1 milion barela dnevno, prije nego što je u julu ove godine pao na svega 100 000 barela dnevno, jer je američki predsjednik Donald Trump insistirao na nula izvoza iranske nafte. Procjenjuje se da je Iran godišnje gubio više od 90 milijardi dolara od izvoza nafte, što ukazuje na težinu situacije.
Nafta je činila oko 70 posto iranskog izvoza prije američkih sankcija. Sankcije su dovele do povlačenja velikih međunarodnih kompanija na koje se Teheran oslanjao u razvoju ogromnih plinskih polja u Zaljevu.
Iran pokušava na razne načine da se zaštiti od ekonomske krize, odnosno od kolapsa. Međutim, pitanje je koliko dugo Iran može da izdrži ovakav pritisak. Produženje ekonomskih sankcija donosi veliku neizvjesnost za Iran.
