ve je više Bošnjaka, naročito iz Podrinja, koji otkrivaju da je neko zloupotrijebio njihove podatke i registrirao ih za predstojeće lokalne izbore na pogrešnim adresama. Među posljednjim javnosti poznatim slučajevima, o čemu je pisao i “Avaz”, jeste onaj Mehmeda Ibrahimovića, trenutno nastanjenog u Švicarskoj, a porijeklom iz Vlasenice, koji je, provjeravajući na internetskoj stranici Centralne izborne komisije (CIK) svoju biračku opciju, otkrio da je on prijavljen za glasanje putem pošte iz Rume u Srbiji iako tamo nikada nije živio, niti je on izvršio takvu prijavu.
U ovom trenutku niko ne zna koliko je ovakvih slučajeva i ko će odgovarati za posljedice koje će ove zloupotrebe proizvesti. Jer, primjerice, u Ibrahimovićevom i svim ovakvim slučajevima birački paket u kojem su glasački listići za izbore, otišao je na lažnu adresu i niko od onih u čije je ime neko izvršio lažnu registraciju neće moći glasati putem pošte.
Istovremeno, postavlja se pitanje hoće li i ko će glasati pomoću njihovih listića i ko stoji iza ove očigledno dobro organizirane prevare koja bi trebala koristiti nekoj političkoj opciji. U CIK-u kažu da su dobili Ibrahimovićevu prijavu, ali da se nakon isteka roka za žalbe po zaključivanju Centralnog biračkog spiska ništa više ne može učiniti u smislu ispravke adresa.
Maksida Pirić, portparol CIK-a, kaže da je jedina mogućnost za građane za koje je neko izvršio lažnu registraciju za glasanje putem pošte ta da na dan izbora dođu u zemlju i glasaju na posebnom biračkom mjestu i na nepotvrđenim listićima.
Pirić tvrdi da, i u slučaju da su glasački paketi otišli na pogrešno prijavljene adrese, neće moći biti podignuti, jer su u pitanju preporučene pošiljke i može ih preuzeti samo primalac. No, činjenica je da ipak ostaje sumnja u mogućnost zloupotreba listića, s obzirom na to da su podaci građana zloupotrijebljeni i pri registraciji.
– Da se olakša registracija biračima iz BiH, bila je moguća elektronska prijava uz koju se prilagala i skenirana lična karta. Postoje indicije da je bilo zloupotreba, nama se prijavljuju birači. Svi oni koji su nam se javili prije zaključena Centralnog biračkog spiska, njihove prijave uzete su u obzir u smislu ispravke, a nadležnom tužilaštvu bit će proslijeđene informacije uz prateću dokumentaciju – kaže Pirić.
S druge strane, Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, kaže da je CIK prvenstveno odgovoran za vođenje ažurnih, tačnih i autentičnih ličnih podataka u Centralnom biračkom spisku.
– Ne smije CIK u ovakvim slučajevima odgovornost prebacivati na građane. Nažalost, nameće se logičan zaključak da nekome ovakva situacija zloupotreba odgovara. Jer, mi smo CIK-u rekli da pri takvim radnjama moraju obezbijediti autentičnost volje i autentičnost obrade ličnih podataka. Time što prihvataju neovjerene kopije ličnih karata za registraciju ili promjenu biračke opcije kao vjerodostojne i dovoljne, samo po sebi je sumnjivo i predstavlja prijetnju zaštiti ličnih podataka i mnogim vrijednostima koje proizlaze iz Izbornog zakona, odnosno samih izbora – smatra Kovačević.
On je potvrdio i da je Agencija dobila anonimnu prijavu o nezakonitim promjenama biračkih opcija u Bratuncu te da je proslijedila tu prijavu Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. Također, Kovačević poziva sve građane čiji su podaci zloupotrijebljeni u izbornom procesu, a koji su to spremni učiniti imenom i prezimenom, da se obrate Agenciji.
Kovačević naglašava da je na prethodnim lokalnim izborima bilo zloupotreba ličnih podataka građana za promjene biračkih opcija u Istočnom Sarajevu i da je u tom slučaju lako mogla biti utvrđena odgovornost i ko stoji iza takvih manipulacija.
Naglašava da javnost, nažalost, nikada nije saznala ko se bavi ovakvom vrstom prevara te da bi druge nadležne institucije, koje, za razliku od Agencije za zaštitu ličnih podataka, imaju takve ingerencije, a to su prije svega CIK i nadležna tužilaštva, trebale biti promptnije u reakcijama, sankcioniranju i preveniranju ovakvih pojava.
Avaz.ba
