SAFF

Svjetska banka: Jak ekonomski rast BiH iznad svih očekivanja

Facebook
Twitter
WhatsApp

Svjetska banka očekuje da će ekonomski rast Bosne i Hercegovine porasti za četiri posto u 2022. godini, ali su i dalje prisutni domaći i vanjski rizici – istaknuto je danas u Sarajevu prilikom predstavljanja Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

Izvještaj su predstavili šef ureda Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon i viši ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak, koji su naveli da je ekonomski učinak svih šest ekonomija zapadnog Balkana i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta.

– lako je rast u prvoj polovini ove godine prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu. Na izglede u regiji utiče kombinacija šokova. Čvrste veze BiH sa regijom i strožiji globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, takođe će imati uticaje na izglede za BiH – naveo je Sheldon.

Ekonomski rast, predvođen potrošnjom i investicijama u prvoj polovini ove godine, kako je rekla Hlivnjak, pokazao se jakim, prevazilazeći očekivanja.

– U BiH, kao i u svim drugima zemljama zapadnog Balkana je došlo do rasta. U 2021. godini, taj rast nas je sve iznenadio i dostigao je 7,5 procenata prema podacima Agencije za statistiku BiH (BHAS). Rast je nastavljen u prvom kvartalu (5,8 procenata) i drugom kvartalu (5,9 posto) ove godine – dodala je Hlivnjak.

Kada se posmatra situacija u vezi potrošnje, kako je navela, to nije dugoročno održiv model za BiH jer povećanje potrošnje ne kreira dodatnu vrijednost i ne može stvoriti nova radna mjesta i imati produktivniji otisak na progres jedne ekonomije. Naglasila je da je u svim zemljama regiona došlo do povećanja zaposlenosti, pa tako i u BiH.

– Ono što je problematično i što nas sve zabrinjava i u Svjetskoj banci, ali pretpostavljam i svako domaćinstvo u BiH, jeste nastavak rasta inflacije koja je uglavnom uvoznog karaktera. Trgovinski deficit se produbljuje zbog povećanog uvoza, izvoz se također povećava, ali ta dominacija uvoza je toliko značajna da je u neto iskazu trgovinski deficit ipak velik i on doprinosi povećanju deficita tekućeg računa – dodala je Hlivnjak.

Naglasila je da će se rast nastaviti u narednom periodu i da je za 2022. očekivanje da, uslijed usporavajućih faktora rasta, bude oko četiri procenta što je, kako je rekla, svakako dobro, ali nedovoljno da bi se značajnije pokrenule jače strukturne reforme. U nakom srednjoročnom periodu se također očekuje nastavka rasta, međutim na nekim nižim osnovama koje su također podložne rizicima tako da je moguće da će doći do dalje revizije tog rasta zavisno od toga kako se rizici budu manifestovali.

– Kada je riječ o domaćim rizicima među njima je povećana politička neizvjesnost i slabo provođenje reformi, a strani rizici među ostalom se odnose na prisutnost rata u Ukrajini i geopolitičke tenzije, navela je među ostalim Hlivnjak.

Pored pooštravanja uslova finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja Covid-19 u zimskom periodu, kao i dalji pritisak na globalne lance snabdijevanja.

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA