Piše: Abdullah Nasup
Postoji li veza između raširenosti poligamije u nekom društvu i povećanog rizika od izbijanja rata, pita se autor članka Why polygamy breeds civil war, u britanskom The Economistu.
Članak počinje tvrdnjom da neki građani Južnog Sudana smatraju da postoji veza između raširenosti prakticiranja poligamije i građanskog rata koji se vodi u njihovoj zemlji. Naravno, tu je i tvrdnja da je uzrok građanskog rata raširenost korupcije, pohlepa političara i plemenski razlozi.
Općenito uzevši, korupcija, slabost državnih institucija i plemenski animoziteti povećavaju rizik od eskalacije sukoba, ali i bračni običaji imaju određeni utjecaj jer, smatra autor članka, što je širi obim prakticiranja poligamije u nekom društvu, to je veći rizik od eskalacije nasilja.
Oko 40% brakova u Južnom Sudanu su poligamni.
Prakticiranje poligamije, kaže se nadalje u članku, u praksi obično znači da bogatiji muškarci bivaju u braku sa nekoliko žena. Pa, ako bi se desilo da 10% najbogatijih muškaraca u jednom društvu ožene svaki po četiri žene, 30% najsiromašnijih muškaraca ne bi se nikako mogli oženiti. Oni zbog toga ne samo da bi bili seksualno frustrirani, nego i društveno marginalizirani, jer u mnogim društvima u kojima se prakticira poligamija, muškarac se ne smatra kompletnim dok se ne oženi i stekne potomstvo.
U Južnom Sudanu vrijednost mehra, vjenčanog dara supruzi, koji vrlo često u stvarnosti prisvaja otac mladenke, iznosi između 30 i 300 grla goveda, a to je mnogo više nego što jedan prosječan mladić u toj zemlji može skupiti na zakonit način.
Kada zapadnu u stanje očaja, mnogi od ovih neoženjenih muškaraca u Južnom Sudanu odlučuju se za ekstremne poteze. Uzimaju oružje i pljačkaju susjedna pelemena, kradu njihovu stoku. U tim pljačkama gine mnogo muškaraca i nastaje mnogo krvnih osveta.
Mladići koji nisu u stanju da se ožene skloniji su pristupanju pobunjeničkim redovima, jer su time u mogućnosti da steknu ratni plijen kojim onda plaćaju troškove sklapanja braka.
Veliki iznos mehra jedan je od ključnih razloga zbog kojih mladi ljudi stupaju u organizacije koje se služe nasiljem za ostvarenje poličkih ciljeva, ustanovile su u svojoj studiji, objavljenoj prošle godine, dr. Valerie Hudson, sa Texas A&M Universityja, i Hilary Matfess, istraživačica na univerzitetu Yale.
