Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, tajno je posjetio Rijad, piše američki list Politico u članku objavljenom 29. oktobra. S njim su se u delegaciji nalazili Jason Greenblatt, specijalni izaslanik američkog predsjednika za Bliski istok i Dina Powell, zamjenica savjetnika za nacionalnu sigurnost. Kushnerova posjeta Zaljevu dešava se u trenutku dok se Trump suočava sa dosad neviđenim pritiscima domaće javnosti.
Tokom protekle sedmice trojica njegovih pomoćnika su suočena s optužbama da su sarađivali sa stranim vladama tražeći od njih da vrše pritisak na Washington. Uporedo s Trumpovom borbom s američkim pravosuđem dešava se njegov neuspjeh da uspostavi kontrolu nad Republikanskom strankom čiji je predsjednički kandidat. Tako nije uspio poništiti Obamacare i nije uspio dobiti sredstva za izgradnju zida na granici s Meksikom. Međutim, uprkos tome što na domaćem terenu niže neuspjeh za neuspjehom, Donald Trump nastavlja slati svoga zeta na bliskoistočna putovanja. Tri su osnovna cilja zbog kojih to Trump uporno radi:
– Navesti zaljevske zemlje i Izrael da pokrenu proces uspostavljanja trajnog mira.
– Steći milost Tel Aviva u nadi da će mu to pomoći da dobije podršku židovskih lobija u Americi protiv pokušaja da bude smijenjen s položaja predsjednika, te da dobije njihovu političku i materijalnu podršku u kampanji na sljedećim predsjedničkim izborima koji će se održati 2020.
– Ostvariti ličnu korist čvršćim povezivanjem sa porodicom Kushner koja, poput Trumpa, upravlja imperijom nekretnina i uvijek su u potrazi za ulagačima, te su itekako zainteresirani da olakšaju duboke džepove zaljevskih šeikova.
Do sada je većina arapskih zemalja odbijala potpisivanje mirovnog sporazuma i normalizaciju odnosa sa Izraelom, vjerujući da na taj način pomažu palestinsku borbu protiv cionističkog okupatora i jačaju njihovu poziciju u pregovoirima sa Izraelom. Ukoliko Trump privoli zaljevske zemlje da normaliziraju odnose sa Izraelom, to će, bez sumnje, oslabiti poziciju Palestinaca jer će ostati bez jedne od najznačajnijih poluga pritiska na Izrael, a to je arapska solidarnost.
S druge strane, Jason Greenblatt smatra da će normalizacija odnosa između zaljevskih zemalja i Izraela automatski voditi ka uspostavljanju trajnog mira između Palestinaca i Izraela.
Kushner i Greenblat su kao osovinu Trumpove vanjske politike markirali uspostavljanje trajnog mira između zaljevskih zemalja i Izraela. Iz tog razloga se u predsjedničkom mandatu Donalda Trumpa desilo da po prvi put jedan američki predsjednik u posjetu Tel Avivu dolazi iz Rijada. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, s tim u vezi je izjavio kako se nada da će uskoro direktni let na relaciji Tel Aviv-Rijad prenijeti nekog izraelskog zvaničnika.
Disonantni tonovi iz Zaljeva
Uprkos Trumpovom nastojanju, ne postoje naznake da bi zaljevsko-izraelski mir uskoro mogao postati realnost. U prošlosti je posjeta američkog predsjednika Saudijskoj Arabiji bila dovoljna da sve članice Zaljevskog vijeća za saradnju slijede liniju Rijada, ali nakon izbijanja krize u vezi s blokadom Katara, Doha je krenula drugačijim putem od onog koji zaljevskim zemljama trasiraju Rijad i Abu Dabi, što znači da, ukoliko Saudijska Arabija prihvati uspostavljanje trajnog mira sa Izraelom, Katar to neće prihvatiti.
Štaviše, postoje naznake da ni druge zaljevske zemalje ne bi slijedile Saudijsku Arabiju i UAE u uspostavljanju trajnog mira sa Izraelom.
Očit primjer za to je događaj sa zasjedanja Interparlamentarne unije (IPU) u Rusiji, 18. oktobra ove godine, kada je Marzouq Al-Ghanim, predsjednik Narodne skupštine Kuvajta, u svojoj replici napao šefa izraelske delegacije, nazvavši ga predstavnikom okupatora, ubica djece, silovatelja i državnog terorizma, dobivši gromoglasni aplauz brojnih delegaciji i prisilivši delegaciju izraelskog parlamenta da napusti sjednicu.
Istup predsjednika kuvajtske skupštine, popraćen oduševljenjem i podrškom kuvajtskih medija, jasan su pokazatelj da je Kuvajt daleko od pomisli na sporazum o miru sa Izraelom.
Sultanat Oman, također, pokazuje da nije zainteresiran za potpisivanje mirovnog sporazuma sa Izraelom prije nego ga potpišu Palestinci.
Jedino je Bahrein spreman da slijedi politiku KSA i UAE u pogledu normalizacije odnosa sa Izraelom.
Podijeljenost članica Zaljevskog vijeća za saradnju u vezi normalizacije odnosa sa Izraelom govori nam da Zaljev još nije spreman da prihvati Kushnerov plan. Možda je baš to jedan od razloga što Rijad i Abu Dabi promoviraju ideju novog regionalnog vijeća za saradnju koji bi obuhvatio Sisijev režim u Egiptu, a želja im je da im se priključe i njihovi saveznici Jordan i Maroko. Jordan je, čini se nevoljko, pristao na saučesništvo u izolaciji Katara povukavši svog ambasadora iz Dohe, dok se Rabat nastavlja držati podalje od zaljevskih problema.
Diskretni prijateljski odnosi i mir
Dok se Trumpov zet Kushner nalazio u tajnoj misiji u Rijadu, dotle su se izraelski sportisti nalazili na džudo-takmičenju u Abu Dabiju. Petorica izraelskih džudista osvojili su medalje, ali prilikom njihovog stajanja na pobjedničkom podiju, nije intonirana izraelska himna niti se na jarbol podizala izraelska zastava. S jedne strane, Izraelci su izrevoltirani zbog toga, a s druge strane, sretni su jer su učestvovali na jednom zaljevskom sportskom takmičenju, koje potvrđuje da između Izraela i Emirata postoje izuzetno dobri odnosi koji se razvijaju ka potpunoj normalizaciji. Uz to treba dodati i da su se Emirati službeno izvinili Izraelcima na ovoj „uvredi“ i obećali da se to više neće ponoviti.
To je dokaz da postoji diskretan mirovni sporazum između Izraela i UAE, pa ne treba isključiti mogućnost uspostavljanja još takvih tajnih ili diskretnih mirovnih sporazuma između Izraela i drugih zaljevskih zemalja.
Pripremio: Abdullah Nasup
