SAFF

Turski sud odlučio: Aja Sofija može ponovo postati džamija

Facebook
Twitter
WhatsApp

Vrhovni sud Turske poništio je odluku Vijeća ministara iz 1934. kojom je džamija Aja Sofija pretvorena u muzej.

Sada Aja Sofija može da se koristi kao džamija.

Ranije je turski predsjednik Reccep Tayyip Erdogan izjavio da čeka odluku suda po pitanju moguće promjene statusa Aja Sofije i da će postupiti u skladu sa njom.

Šef turske diplomatije Mevlut Cavusoglu izjavio je ranije da njegova država ima pravo da promjeni status sabora, bez uzimanja u obzir mišljenja drugih država.

Glasnogovornik Ureda turskog predsjednila Ibrahim Kalin ranije je rekao da će Aja Sofija, bez obzira na sudsku odluku, uvijek biti dio svjetske baštine

“Pretvaranje Aja Sofije u džamiju je pitanje koje je dugo aktuelno, koje je društvena potreba. Postoje primjedbe da ukoliko Aja Sofija bude pretvorena u džamiju, da će izgubiti identitet svjetskog nasljeđa. Pojedine zemlje koje ste pomenule su iznijele kritike i stavove o tom pitanju. Ali nama se ne čini tako. Sve naše džamije izgrađene u čast sultana, primjera radi u Istanbulu, bilo Sultanahmedova džamija, Fatihova džamija, Sulejmanija, bilo druge džamije, mjesta su otvorena kako za molitve tako i za posjete. Turisti ta mjesta u određenim vremenskim periodima i uz određena pravila ih mogu posjetiti. Ova mjesta ne moraju strogo biti muzeji da bi ih strani ili domaći turisti posjećivali. Imate i Notre Dam u Parizu. Ujedno je crkva i muzej. Kršćani odlaze tamo i održavaju mise. U drugo vrijeme je posjećuju turisti. Imate i crkvu Sacre Coeur isto tako u Parizu. Nema prepreka pred tim. Otvaranje Aja Sofije za molitve ne sprečava domaće ili strane turiste da je posjećuju. Zbog toga nije u pitanju to da će biti izgubljeno svjetsko nasljeđe. U početku je bila crkva, pa je bila džamija, potom muzej. Od ova tri identiteta, tri života koja su u njoj, zasigurno da je status muzeja najudaljeniji od njenog identiteta. Počela je kao hram pa je pretvorena u džamiju i duže od 500 godina je takva bila. Poznato vam je i da je u prvim godinama Republike Aja Sofija bila džamija, odnosno do ‘34., od ‘23. do ’34., zapravo ako uzmete i od ’20., od osnivanja Skupštine, bila je džamija. Zbog toga, ako bude otvorena za molitve, Aja Sofija neće ništa izgubiti na identitetu svjetskog nasljeđa. Moći će ići više ljudi, više je posjećivati. Kako su naši preci sačuvali kršćanske ikone, mogu se sačuvati i nakon ovoga. Opet će biti otvorena za posjete. Mogu se uraditi radovi u vezi s tim. To ne ugrožava jedno drugo”.

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA