U sjevernom dvorištu Velike džamije u Meki, u Saudijskoj Arabiji, u toku je postavljanje najvećeg suncobrana na rasklapanje u svijetu.
Ovo je prvi od osam ogromnih suncobrana koji koriste najnoviju tehnologiju koji će biti postavljeni u kompleksu Velike džamije u narednih šest mjeseci. Osim ogromnih suncobrana, u kompleksu će biti postavljena i 54 manja suncobrana.
Suncobrani su proizvedeni u Njemačkoj, a svaka nadstrešnica će imati ogromni sat, ekrane sa uputama za vjernike, klima uređaje te nadzorne kamere. Svaki suncobran će biti visok 45 metara, a težit će 16 tona.
Suncobrani će praviti sjenu od 2.400 kvadratnih metara kada budu u potpunosti otvoreni.
Gotovo 25 inženjera, tehničara specijalista te stručnjaka za sigurnost iz Njemačke će nadgledati proces postavljanja te elektronsku operativnu mašineriju. U sjevernom dvorištu će biti postavljeno i 54 manjih suncobrana, koji će ukupno pokrivati područje od 19.200 kvadratnih metara.
U okviru projekta će biti postavljene i 122 klupe na kojim će se vjernici moći odmarati, a biće izgrađeni i pomoćni objekti.
Radovi na postavljaju nadstrešnica su već počeli.
Cijeli sjeverni trg džamije će biti natkriven nadstrešnicama kada projekt bude završen. U sjeni nadstrešnica će hlad moći naći gotovo 400.000 vjernika.
Najveći radovi
Glavno predsjedništvo za pitanja dvije svete džamije nadgleda projekt u saradnji sa stručnjacima ministarstva obrazovanja te stručnjacima kompanije koja izvodi radove. Ovi radovi su najveći dosadašnji radovi na proširenju najsvetijeg mjesta u islamu.
U decembru 2014, nekoliko sedmica prije njegove smrti, kralj Abdullah he naredio postavljanje suncobrana u dvorištima koji okružuju Veliku džamiju.
Šeik Abdulrahman Al-Sudais, čelnik predsjedništva, objavio je tada da je kralj naredio osiguravanje hlada za vjernike u vanjskim trgovima, što je dodatnih 275.000 kvadratnih metara. Više od 300 nadstrešnica će pružati hlad posjetiocima Velike džamije, kazao je on.
Gotovo 250 sličnih suncobrana je ranije postavljeno na trgovima koji okružuju Poslanikovu džamiju u Medini. Kao i cvijeće u cvatu, suncobrani su programirani da se sklapaju i rasklapaju sa minutom razlike, kako bi se izbjegao sudar između pokretnih dijelova.
Njihovo gotovo nečujno operativno djelovanje je automatski podešeno da se mijenja u skladu sa dnevnim temperaturama. Suncobrani se otvaraju svako jutro, stvarajući prozirni strop, a sklapaju se svake večeri za manje od tri minuta.
Tokom ljeta, otvoreni suncobrani pružaju dnevni hlad i reflektiraju većinu energije zračenja sunca. Kada se sklope tokom noći, omogućava se da se oslobađa zaostala toplina apsorbirana u kamenim podovima i zidovima i da se oni hlade. Proces je obrnut u zimskom periodu.
Kada su temperature relativno niske, suncobrani su zatvoreni tokom dana, kako bi se omogućilo da zimsko sunce ugrije područje, a otvaraju se tokom noći kako bi se zadržala toplina u blizini tla.
Izvor: Agencije/ Al Jazeera
