Zašto Trumpov plan za Palestinu ne izaziva revolt Arapa?

703

Martin Chulov, novinar britanskog The Guardiana, u najnovijem članku za ovaj list bavi se izostankom revolta arapskog naroda i njihovih vlada zbog Trumpove objave Pogodbe stoljeća za Palestinu.

Chulov smatra da je tihi preobražaj regije Bliskog istoga započeo 2003., nakon američke okupacije Iraka, kada je Iran postao primarno pitanje vanjske politike američkih saveznika u regiji, a Palestina postala drugorazredno pitanje.

Chulov ističe kako se čak ni u Jordanu i Libanu, koje su najviše od svih arapskih zemalja povezane sa sudbinom Palestine, nisu desile masovne demonstracije niti snažno negodovanje valada. Hezbolah je hladno izjavio kako Trumpovog plana ne bi moglo biti bez saradnje i izdaje arapskih zemalja, dok je ostatak Bejruta bio zaokupljen važnijom brigom: kako prebroditi ekonomske probleme.

„Rijad, koji je svoj utjecaj u regiji temeljio na podržavanju palestinskog pitanja, nije uopće reagirao, kao ni Abu dabi, koji dijeli zabrinutost rijada zbog Irana i Muslimanskog bratstva, s kojim je Hamas povezan. U Kairu nije bilo ni spomena ovog plana koji je poništio sve dosadašnje sporazume“, piše Chulov, te objašnjava da Trumpov plan ne predviđa uspostavljanje palestinske države u granicama 1967., dok Izraelcima daje dijelove istočnog Jerusalema i pravo na aneksiju doline Jordana, ističući da nijedan palestinski vođa ne može prihvatiti takav plan.

Chulov posebno apostrofira činjenicu da američki saveznici među arapskim državama nemaju nikakvog prigovora na izneseni plan, te da su oni o njegovom sadržaju obaviješteni prije nego što je javno objavljen. Novinar The Guardiana ističe kako je Saudijska Arabija od samog početka uključena u izradu plana, podsjećajući na posebne veze između saudijskog prijestolonasljednika Muhamemda ibn Selmana i Trumpovog zeta i savjetnika, Jareda Kushnera. Ibn Selman je, ističe Chulov, zaključio da su Palestinci finasijski i politički teret nejgovoj vlasti i da se ne isplati ulagati u njih, te se okrenuo lovu na isplatniju „ribi“ – Iran, svjestan da je Izrael uvijek tu da mu pripomogne.

Dobri saudijsko-izraelski odnosi u protekle tri godine imali su za cilj promjenu političkog kursa Saudijske Arabije. Zaljevske zemlej su ublažile ograničenja ulaska izraelskih državljana na njihov teritorij, a nedavno je isto učinila i izraelska vlada.

„Objavljivanje ovog plana može se smatrati smrtnim zvonom za formulu (rješenje na temelju uspostavljanju dvije države) koja je nekad bila adut (Trumpovih) prethodnika. Razgovor je do sada otišao veoma daleko u jednom smjeru i tako će, vjerovatno, i ostati. A onima u regiji, koji su jednom podržavali palestinsko pitanje, čini se, to nimalo ne smeta,“ zaključuje svoj članak Martin Chulov.