Kako se boja ogrtača Kabe mijenjala kroz vrijeme /VIDEO/

30
FOTO: Allahov Poslanik pokrivao je Kabu jemenskim platnom sa crveno bijelim prugama

Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Jedan od najvećih prizora koji posebno obuzima i osvaja vjerničko srce jeste prvi susret sa Kabom, ili prvo viđenje Kabe u njezinom veličanstvenom ruhu sa crnim ogrtačem po čijoj sredini su ispisani i zlatnim nitima izvezeni kur’anski ajeti.

Šta mislite ako bi se crni ogrtač Kabe zamijenio zelenim, bijelim, ili možda crvnim ili žutim ogrtačem?

Vjerovatno bi se taj, ko bi se osmjelio na takav potez u naše vrijeme, suočio sa teškim osudama i optužbama od strane mnogih muslimana da omalovažava i potcjenjuje njezino mjesto u islamu i time skrnavi svetost Kabe. Tako je sa većinom običaja koji se tiču vjere, narod ih lahko pretvara u nešto što je samo po sebi sveto i nedodirljivo, bez obzira da li taj običaj bio dio vjere ili ne, kao što je slučaj sa ogrtačem Kabe, čiji se crni ogrtač nastanio u vjerničkoj svijesti i postao dio vjere. A je li to tako i je li ”Bejtullahov crn ogrtač”, usitinu, znak i simbol vjere koji nije dozvoljeno mijenjati?

Istina je da se ogrtač Kabe ne može poistovjećivati sa vjerom, kao što je istina da se boja njenog ogrtača mijenjala kroz vijekove. Štaviše, Kaba nije bila prekrivana crnim ogrtačem sve do sedmog hidžretskog stoljeća. O tome postoje izjave i svjedočanstva očevidaca iz ranog perioda islama. Jedno od tih svjedočanstava s početka islama, a prije Hidžre u Medinu, jeste i ono Nevvar bint Malik, majke Zejda ibn Sabita, r.a., koja je rekla: ”Prije nego što sam rodila sina Zejda, vidjela sam na zidovima Kabe zeleni i žuti ogrtač, zatim prekrivače koje su koristili beduini i komade krzna (kože).”

A Omer ibn Hakem el-Sulemi, rekao je: ”Moja majka se zavjetovala da će žrtvovati devu, a Allahov Poslanik, s.a.v.s., bio je još uvijek u Mekki, nije bio učinio Hidžru. Gledao sam taj dan u Kabu koja je bila pokrivena raznobojnom odjećom, kožama i iračkim abajama. Sve sam to vidio na Kabi.”

To je bilo zato što su neki bogataši donosili poklone Kabi u vidu odjeće i raznih prekrivača, pa je Kaba bila pokrivana sa više ogrtača.

Zatim, nakon oslobađanja Mekke, Allahov Poslanik, s.a.v.s., pokrio je Kabu jemenskim platnom sa crveno-bijelim prugama, dok su Ebu Bekr, Omer i Osman, pokrivali Kabu finim bijelim platnom iz Jemena. Abdullah ibn Zubejr je, 64. godine po hidžri, pokrio Kabu crvenim brokatom, a abasijske halife pokrivale su Kabu bijelim, zelenim i crvenim platnom.

Abasijski halifa El-Me'mun, pokrivao je Kabu tri puta u godini. Osmi dan mjeseca zul-hidžeta (jevmut-tervije), kada hadžije odlaze na Minu uoči dana Arefata, on je Kabu pokrivao crvenim brokatom, kada bi nastupi mjesec redžeb, El-Me'mun je pokrivao Kabu finim bijelim egipatskim platnom, a 27-og dana ramazana, pokrivao je Kabu bijelim brokatom.

Vladari iz šiijske dinastije Fatimija, pokrivali su Kabu uglavnom bijelim platnom, osim što je seldžučki sultan Melik Šah, poslao 456. h.g., žuti brokat da se njime pokrije Kaba.

Crnim ogrtačem Kaba je prvi put pokrivena tek 1225. godine po Isau, a.s., a to je učinio abasijski halifa El-Nasir, koji je do tada pokrivao Kabu zelenim brokatom. On je Kabu pokrio crnim brokatnim ogrtačem, jer je crna boja bila simbol abasijske dinastije (abasijske zastave bile su crne boje). Od tada do današnjih dana Kaba se pokriva crnim ogrtačem, čemu su svjedoci i mnogi putopisci, poput Ibn Batute (umro, 1377.), Ebu Salima el-Ajjašija (umro, 1679.), i drugih.