Piše: mr. Muhamed Emšo
Kada govorimo o islamskim finansijama onda mislimo na islamsko bankarstvo, islamske vrijednosnice – sukuk i islamska finansijska tržišta, islamske investicijske fondove, islamska osiguravajuća društva – tekaful, islamski lizing i islamske mikrofinansije.
Iako je njihov udio u ukupnim svjetskim finansijama još uvijek relativno mali, svega oko 1%, islamske finansije ubrzano rastu, te imaju ogroman potencijal za dalji rast.
Kao rezultat ubrzanog rasta, sektor islamskog bankarstva je, prema ocjenama američke bonitetne agencije Standard & Poor's, premašio vrijednost od 2.000 milijardi dolara. Prema navodu ove Agencije, u protekloj deceniji godišnji rast je bio između 10 i 15 posto, ali bi mogao usporiti zbog suočavanja sa izazovima, od pada cijena nafte pa sve do promjena u globalnim propisima za banke i osiguravajuće kompanije. I pored toga, S&P očekuje da će vrijedost islamskog bankarskog sektora u narednoj deceniji dostići 3.000 milijarde dolara.
Iako sve vrste islamskih finansija imaju značajan rast, naročito u posljednjih desetak godina, ipak treba znati da danas oko 95% islamske finansijske imovine čine islamsko bankarstvo sa 81% i sukuk sa 14%, odnosno, da su ove dvije vrste do sada ostavrile najveći rast. Iza njih dolaze islamski investicijski fondovi sa oko 4% i tekaful svega 1%.
Najveći razvoj islamske finansije su zabilježile u Iranu na koji otpada oko 43% islamske finansijske aktive, zatim slijede Saudijska Arabija sa 12%, te Malezija sa 10%. Interesantno je spomenuti da su neke zapadne zemlje sa većinskim nemuslimanskim stanovništvom, kao što su Velika Britanija i SAD, širom otvorile vrata islamskim finansijama prilagodivši zakonsku regulativu specifičnostima ove industrije.
Bivši britanski premijer David Cameron je za vrijeme svoga mandata izjavio: “London je već sada najveći centar islamskih finansija izvan islamskog svijeta, ali naše ambicije su još veće. Ja želim da London, uz Dubai i Kuala Lumpur, postane jedan od glavnih centara islamskih finansija u svijetu.”
Poslije svih ovih egzaktnih podataka o velikom rastu islamskih finansija, mnogi istraživači pokušavaju pronaći uzroke toga rasta. Iako su oni zasigurno brojni i kompleksni, pokušat ćemo ukazati na neke od njih.
Ono što odmah upada u oči kao jedan od najznačajnijih pokretača rasta jeste veliko bogatstvo koncentrisano u muslimanskim zemljama GCC-a (Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati) koje imaju skoro polovinu svjetskih rezervi nafte i plina, a koje sve više nastoje u svom poslovanju koristiti finansijske proizvode koji su u skladu sa islamskim principima.
Muslimansko stanovništvo je brojčano veliko. Agencija France-Presse navodi da su oko 40 miliona od ukupno 1,6 milijardi muslimana širom svijeta klijenti islamskog bankarstva. Za očekivati je da će sve više muslimana insistirati na korištenju finansijskih proizvoda koji su u skladu sa njihovim vjerskim i moralnim načelima. Ako tome dodamo i demografski faktor, odnosno, činjenicu da muslimanska populacija gotovo dva puta brže raste u odnosu na nemuslimansko stanovništvo, onda je to zasigurno veoma velika osnova i potencijal za rast islamskih finansija u svijetu.
Uspiješni investitori, bez obzira da li su muslimani ili nisu muslimani, sve više traže sigurnije poslovanje bazirano na realnoj imovini i uslugama gdje je rizik gubitka manji, a još uvijek mogu ostvariti dobar profit. Poslovanje sa naglaskom na zajedničkom partnerstvu, ali i podijeli odgovornosti i rizika sa finansijerom, gdje i finansijer i te kako vodi računa o uspiješnosti biznisa jer mu od toga zavisi visina njegovog dijela dobiti. Poslovanje sa jasnim i transparentnim svim elementima ugovora, bez špekulacija i rizika pretjerane neizvjesnosti, pretjerane složenosti i višeznačnosti kao kod nekih konvencionalnih proizvoda. Sve su ovo karakteristike islamskog finansijskog poslovanja koje sam biznis čine sigurnijim i otpornijim na razne negativne interne i eksterne uticaje, posebno u vrijeme posljednje globalne ekonomske krize. Tada je u izvještaju MMF-a za 2010. godinu navedeno da su Islamske banke otpornije od konvencionalnih banaka tokom globalne financijske krize. Čak je i tadašnji papa Benedikt XVI preporučio komercijalnim bankama da se ugledaju na principe islamskih financija, odnosno islamskog bankarstva.
Pojava islamskih indeksa je veliki korak u razvoju industrije islamskih finansija. Prvi je u tome bio Dow Jones Islamic Market Index pokrenut 1999. godine u Bahreinu, kome su se pridružile i ostale zapadne rejting agencije (Standard & Poor, FTSE, MSCI). Rezultat toga su mjerila kreirana za investitore koji traže šerijatski dozvoljena ulaganja, te mogućnost njihovog poređenja sa drugačijim oblicima ulaganja. To posebno ohrabruje zapadne investitore da ulažu svoja sredstva u investicije koje su u skladu sa šerijatskim propisima.
Ulaganje i poslovanje u skladu sa šerijatskim propisima afirmiše socijalnu pravdu i društvenu odgovornost. Investitori ne žele da svjesno ili nesvjesno podržavaju nešto čemu se načelno protive. Određena društveno odgovorna davanja prisutna u okviru poslovanja islamskih finansijskih institucija su npr. penali naplaćeni za kašnjenja u plaćanjima dospjelih obaveza, a koje islamska institucija ne može oprihodovati već ih usmjerava u u dobrotvorne svrhe, zatim zekat davanja i slično.
Šerijat zabranjuje sudjelovanje u aktivnostima i transakcijama koje se smatraju štetnim za ljude, društvo i okolinu, kao npr. finansiranje kockarnica, pornografije, proizvodnje alkohola, cigareta, proizvodnje svinjskog mesa, itd.
Islamska hipotekarna finansiranja su u velikoj mjeri pojednostavljena, ne zahtjevaju stroge procedure vezane za obezbjeđenje dodatnog kolaterala i u funkciji su zaštite i kupca i banke.
London je jedan od najvećih svjetskih centara islamskih finansija. To takođe ohrabruje zapadne investitore na ulaganja u islamske finansije, te s druge strane rezultira mrežom većih i manjih obrazovnih centara u Velikoj Britaniji na kojima se izučavaju islamske finansije.
U savremenom vremenu globalizacije, kompanije svih veličina mogu jednostavno tražiti kupce širom svijeta. Financijske institucije koje uspijevaju zadovoljiti potrebe kupaca u svakom većem tržištu će biti uspiješne. Mnogi od tih kupaca su muslimani koji traže proizvode i usluge usklađene sa islamskim principima.
Inovacija proizvoda je jedan od ključnih pokretača rasta industrije islamskih finansija koji će svakako biti veoma značajan i u narednim godinama. Svi segmenti islamskih finansija, bez obzira da li se radi o islamskom bankarstvu, tekafulu, sukuku ili fondovima, će kreiranjem novih proizvoda u skladu sa potrebama klijenata, osvajati sve veći i značajniji dio globalnog finansijskog tržišta.
Pored navedenih razloga koji pokreću globalnu ekspanziju islamskih finansija, mogu se uočiti i određeni izazovi koji eventualno mogu usporiti rast ove industrije.
Veliki pad cijena nafte i eskalacija nemira na Bliskom Istoku mogu u određenoj mjeri usporiti njen rast.
Tumačenja šerijatskih pravila treba standardizirati u što većoj mjeri kako se ne bi desilo da različita tumačenja stvore nejasnoće u određenim segmentima islamskih finansija i tako eventualno obezhrabre ulaganja investitora.
Postojanje raznih predrasuda i regulatornih prepreka u mnogim državama mogu dovesti islamske finansijske institucije u nekonkurentan položaj u odnosu na konvencionalne finansijske institucije, što svakako treba otkloniti i svima omogućiti ravnopravne uslove na tržištu.
Postojanje još uvijek ograničenih ponuda sukuka i drugih islamskih finansijskih instrumenata svakako usporava razvoj ove industrije.
Islamske banke još uvijek često ovise o konvencionalnim bankama kada je u pitanju pristup međunarodnom tržištu kapitala.
Ograničeno znanje i svijest klijenata o načinu poslovanja i ponudi islamskih finansijskih institucija.
Međutim, gore nabrojani uzroci rasta daleko su snažniji u odnosu na spomenute izazove, tako da se ne može govoriti o postojanju mogućnosti značajnijeg usporenja rasta islamskih finansija. S druge strane, ukoliko stručnjaci za islamske finansije ponude odgovarajuća rješenja za ove izazove, može se očekivati u budućnosti još veća ekspanzija ove industrije za koju postoji ogroman potencijal.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, moramo priznati da trenutna zakonska regulativa uopće nema razumijevanja za islamske finansijske institucije. Imamo samo jednu certificiranu islamsku banku (BBI banka) koja se “lavovski” bori na nekonkurentnom bankarskom tržištu, dok su ostali oblici islamskih finansija još manje ili nikako prisutni u BiH.
Uprkos ograničenjima, evidentno je postojanje značajnog potencijala za razvoj islamskih finansija, te određenih inicijativa za osnivanje novih islamskih banaka. Pitanje je samo vremena kada će se omogućiti pozitivnije regulatorno okruženje, te će islamske finansije zasnovane na zdravim temeljima doživjeti ekspanziju i u BiH. To će zasigurno obogatiti i poboljšati poslovni i ekonomski ambijent naše zemlje.
