U posljednjih desetak i više godina Bugojno je dobilo jedan od najvećih investicionih projekata. Riječ je o projektu “Biser Rostovo” koji bi u kratkom vremenskom periodu realizirao oko 10 miliona eura u izgradnju sportsko rekreacionog centra sa svim pratećim sadržajima, a koji bi po procjenama stručnjaka, u znatnoj mjeri pospješio razvoj ove Regije. Radovi su već u poodmakloj fazi. Investitor ima obezbiijeđena sredstva za cjelokupan projekat. Do sada je sve išlo bez poteškoća, međutim rukovodstvo ove firme sada se suočava sa većim problemima.
Riječ je o kompliciranoj birokratiji koja stvara probleme investitorima. Zbog nepotrebnih birokratskih procedura, privreda i građani BiH svake godine gube milione. U praksi mediji ukazuju na razne poteškoće sa kojima se suočavaju investitori, počev od prikupljanja dokumenata od jedne do druge institucije. Tek kada se ulazi u proceduru u BiH, problemi postaju sve veći. Gubi se vrijeme, oduzima i vrijeme i novac.
Na čelu projekta “Biser Rostovo” u Bugojnu je Asim Šahman, legenda bh. rukometa. U razvijenim zemljama institucije jedna drugoj dostavljaju dokumente, pruža se podrška u lakšem investiranju, dok se u BiH još čeka na sistemsko uvođenje elektronske uprave. Građani i investitori neprestano iznose nove primjedbe na kompliciranu birokratiju.
“Imamo slučaj da su banke iznad Suda i države, iznad svih legalnih organa. Imamo problem da investitori koji trebaju da ulažu i otvaraju firme da počnu ulagati u Bosnu i Hercegovinu, kada se pojavi priliv većeg iznosa novca da dođe u banku u Bosnu i Hercegovinu. Banka to stopira, traži od nas da dokažemo porijeklo novca, da im dostavljamo dodatne podatke o legalnosti transfera novca. Ako već postoji sumnja da je to legalan novac, onda banka treba da utvrdi s drugom bankom da li je taj novac ilegalan. Radi se o maltretiranju donatora, investitora, o dodatnim provjerama. Nailazili smo na niz problema u državi. Sud je utvrdio legalnost firme, obezbjeđeni i dobijeni svi potrebni dokazi, dokumenti i papiri. Sve smo dostavili na vrijeme, dokaze, kopije pasoša, kartone ko su šta su, čime se bave, koje poslove rade, na koliko adresa žive, koliki su investitorovi godišnji prihodi. Banka sada pravi problem, zanima ih koliko para na računu ima investitor. To je apsurd. Banke se poigravaju sa ljudima. Danas je novac stigao, banke postavljaju ultimatum da se sutra do 12 sati obezbjedi novi papir, ako ne donesete, oni vraćaju novac. Za te svoje radnje uzimaju masnu proviziju. Svaku konverziju novca jako masno naplate, svaki nalog. Ako je veći nalog banke više naplaćuju, te im se sve uredno plati. Samo na jednoj firmi neka izračunaju kolika im je dobit. Došli smo u takvu situaciju da investicija stoji. Investitori ne znaju kako će poslati novac, da li će moći normalno nastaviti rad. Nekome smeta što se ljudi zapošljavaju, nekome smeta što je to krenulo nešto lijepo da se radi, ulaže, dešava. Firma je krenula da radi. Zapošljavaju se radnici, plaća se uredno sve obaveze. Sav posao stoji zbog nekog. Kako da dođe 5-6 miliona maraka koje su planirane u narednom periodu da se dobiju za investiranje. Zar se trebamo maltretirati s bankom, nakon 30% urađenog posla”, ističe Asim Šahman.
U čemu je problem?
“Problem se pojavio za firmu “Biser Rostovo” koja treba da dobije 5 miliona KM od investitora za nastavak radova i izgradnje. Suočeni smo sa bankom, trebamo da se natežemo jel to novac legalan ili ne. Neko ovo smišljeno radi. Riječ je o investitoru iz Katara, država koja je među najsigurnijim državama na svijetu, što se tiče pranja novca. U bankovnim transferima Katar je ispred Italije, Njemačke. Investitori iz Katara kada u ove zemlje šalju novac, njihov novac se vraća. Naše banke uzimaju masne provizije što se novac pošalje, i još se vrati. Čim se pođe investirati u BiH, ovdje se prave apsurdi da se nađe načina da se spriječe investicije. Zar bi se normalan čovjek upustio u nekakve kriminalne radnje. Donator – investitor je poslao 75.000 eura da se napravi kuća za radnike, gdje će radnici pristojno doručkovati, da se uloži u maline, da se kupe mašine, da se radnicima plate podijele narednih mjeseci. Taj se novac vratio nazad. Nije nam omogućeno da ga primimo. Glavni razlog je što nisam imao dokaze da je taj novac legalan za banku. Žalosno je da naše banke nemaju taj sistem provjere, da ne maltretiraju klijente. Ako je novac došao na račun iz Katara, zar banka nema sistem provjere preko nadležne banke, da dostavi upit o porijeklu – legalnosti novca. Banka u Kataru stoji iza transfera novca, da je novac legalan. Bh. banke prave probleme, rade protiv građana. Organi u BiH treba da rade svoj posao. Pitam se zar ne postoji neko ko prati da se ulaže u BiH, da se vidi u šta ljudi ulažu, i ako ulažu u sigurne investicije, te ako je procjena da to toliko košta, zašto se zaustavljaju investicije. Naš problem je u Raiffeisen banci, mislim da je to globalni problem sa drugim bankama u BiH. Imali smo problem nedavno u jedno banci, gdje nam nisu dozvolili da se firma registruje od jednog šeika iz vladajuće familije iz Katara. Sud je odobrio registraciju, radile su se dodatne provjere, čak su nam tražili koliko čovjek para ima na računu. Čovjek ima firme u Saudijskoj Arabiji, u SAD, na Bliskom istoku, čak ima firme i u Izraelu. Zna se legalno, odakle prima sva sredstva. Ti koji to postavljaju, treba da znaju da svaki šeik ima izvjesna sredstva od svoje države svakog mjeseca, prima prihode kao šeik na svoju titulu, a ne da se naše banke stavljaju iznad svega i traže dodatna pojašnjenja, dajte ovaj papir, onaj papir. Žalosno je da se radi na tome da se investitori otjeraju. Ako je to politika države da se otjeraju investitori iz tog dijela svijeta, treba otvoreno reći”, zaključuje na kraju Asim Šahman.
(bug.ba)
