SAFF

Bassuener: Neki krugovi u EU i SAD lobiraju za podjelu BiH i Kosova

Facebook
Twitter
WhatsApp

Analitičar Vijeća za demokratizaciju politike iz SAD-a Kurt Bassuener kazao je Vijesti.ba kako misli da se provodi lobiranje na podjeli BiH i Kosova, o kojem je prije nekoliko dana govorio Vuk Jeremić, ali da to još uvijek ne može dokazati javno dostupnom dokumentacijom.
“Jasno je da vlada RS-a i SNSD lobiraju u Washingtonu u ime Dodika i vjerovatno i u Evropi. Međutim, budući da EU i nijedna država članica EU nema paralelni sistem dokumentiranja onih koji zastupaju strane službene interese, to je teže promatrati“, kaže Bassuener.

Ovaj analitičar je mišljenja kako „Dodik vjeruje da bi podjela Kosova (jer bi to zapravo bila “razmjena teritorija”, sumnjam da bi ijedan značajan teritorij išao u drugom smjeru) dao veću mogućnost za nezavisnost RS ili za apsorpciju u Srbiju“.

„Činjenica da i Mogherinijeva EEAS (Evropska služba za vanjsko djelovanje) i Trumpova administracija podržavaju Vučićevu inicijativu i razgovore s Tačijem o tome, daje razloge za nadu i Banja Luci i Beogradu“, ističe Bassuener.

On dalje navodi da zbog nedostatka usklađenog protivljenja onih koji vjeruju da je to duboko destabilizirajuće, posebno u Njemačkoj, ovi pokušaji će se nastaviti.

„Kao rezultat toga, sve neispunje agende na Balkanu, a ima ih mnogo, dobit će vjetar u jedra. To je inherentno opasno, budući da se BiH ne može raspasti bez izrazitog nasilja“, kaže Bassuener.

Dodaje kako se kao Amerikanac, stidi trenutne američke politike, ali da nije iznenađen, s obzirom na to da je sam predsjednik prigrlio nacionalizam.

„Razumijem da većina zemalja članica EU, uključujući i one koje ne priznaju Kosovo, smatraju podjelu Kosova opasnom, lošom idejom. Ali niko nije glasan kao kancelarka Merkel. To se mora promijeniti ako se to želi spriječiti. Njemačka treba posvetiti ozbiljne diplomatske napore u tom cilju. Bilo bi dobro da iz Bundestaga dođe jasna poruka da Srbija nema šanse (Zero chance) za ulazak u EU bez priznavanja Kosova u njegovim sadašnjim granicama“, kaže Bassuener.

Bassuener zaključuje kako bi neka međustranačka rezolucija koja bi poslala takvu poruku pomogla u riješavanju tog pitanja, kako s Beogradom, tako i s partnerima iz EU, na sličan način kako je odgovornost za ratne zločine bila od koristi za politički spektar u Holandiji prije desetak godina.

H.LJ

(Vijesti.ba)

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA