Austrijski Der Standard pisao je o reformama koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, te da je ovaj potez oduzeo HDZ-u “sredstvo za pritisak”. Međutim, također se navodi da se Schmidt zbog te odluke našao na udaru kritika iz EU.
Austrijski Der Standard pisao je o reformama koje je nametnuo visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt, te da je ovaj potez oduzeo HDZ-u “sredstvo za pritisak”. Međutim, također se navodi da se Schmidt zbog te odluke našao na udaru kritika iz EU.
U tekstu se objašnjava da je Schmidt ove sedmice uveo reformu koja ima za cilj otežati izborne prevare i osigurati transparentnost, na primjer na predstojećim lokalnim izborima na jesen. Schmidt je već u decembru pozvao koalicionu vladu da ovaj “paket integriteta” uvede u parlament na demokratski način.
Ističe se da su neke stranke, “posebno hrvatski nacionalistički HDZ”, radile protiv toga.
Navodi se da je ovaj put kritika na Schmidtov račun došla i iz Evropske unije, koja je dugo bila u konkurenciji s Uredom visokog predstavnika. Naime, u saopćenju delegacije EU u Sarajevu navedeno je da visoki predstavnik svoja ovlaštenja treba koristiti samo kao posljednje sredstvo “protiv nepopravljivih nezakonitih radnji”. Također je naglašeno da je sveobuhvatan međunarodni nadzor “nespojiv” sa evropskom budućnošću Bosne i Hercegovine i da se očekuje od svih uključenih strana da se ponašaju odgovorno i “pokažu suzdržanost u narednom periodu”.
Novinarka Adelheid Wolfl smatra da “ovo treba tumačiti kao molbu Schmidtu da ne koristi tako često svoja ovlaštenja”.
Ona prenosi komentar stručnjaka za Bosnu i Hercegovinu Bode Webere iz Vijeća za politiku demokratizacije, koji smatra da EU želi i dalje zatvarati oči kada su u pitanju stvarni zahtjevi HDZ-a – odnosno “etnoteritorijalna podjela države”.
Navodi da je zapravo HDZ izgubio “sredstvo za pritisak” uslijed Schmidtove odluke, te da je ta stranka samo bila voljna pristati na paket integriteta ako se provedu i njeni vlastiti zakonski prijedlozi.
Dalje navodi da postoje i brojne pristalice Schmidtove reforme, a to su prije svega “one političke snage u zemlji koje bi željele da se prevare i manipulacije na izborima u budućnosti više ne dešavaju tako često, kao i SAD i države EU Njemačka i Nizozemska“. Ove dvije države bile su kritične i kada je u pitanju podrška početku pristupnih pregovora EU za BiH. Naime, i Berlin i Hag su istakli da je bilo malo stvarnog napretka u reformama, ali su se na kraju složili.
Promjena stava o Schmidtu
Ono što je posebno zanimljivo je, kako piše Wolfl, bila promjena stava HDZ-a, koji je prije samo nekoliko mjeseci pozdravljao Schmidtove aktivnosti. Naime, ona navodi da je lider HDZ-a Dragan Čoviće kritikovao visokog predstavnika, iako je Schmidt 2022. godine “na zahtjev HDZ-a proveo vrlo kontroverznu izbornu reformu”.
Wolfl ističe da je HDZ posljednjih godina stekao ogroman utjecaj u mnogim evropskim i međunarodnim organizacijama, posebno preko sestrinske stranke u Hrvatskoj, te da “uspješno lobira za njihove interese”.
Međutim, ona ističe da ti ciljevi idu “na štetu državnim interesima Bosne i Hercegovine”.
“HDZ se oštro protivi nediskriminatornoj državi za sve građane – osnovnom preduvjetu za ulazak u EU – jer više ne bi imao toliku moć veta u takvoj građanskoj državnoj strukturi”, smatra ona.
