SAFF

Kako je Srbija postala pokusni teren kineske diplomacije u doba korone: Reportaža iz Beograda otkriva zašto bi Vučić i Xi mogli profitirati u krizi

Facebook
Twitter
WhatsApp

Kad su kineski stručnjaci sletjeli u Srbiju predsjednik Aleksandar Vučić poljubio je kinesku zastavu i obećao da će ih bespogovorno slušati. Beograd se pretvorio u oduševljeni laboratorij kineske diplomacije u doba koronavirusa, piše France Presse.

Velikodušna po nekima, vođena vlastitim interesima po drugima, politika “zdravstvenog Puta svile” kineskog predsjednika Xi Jinpinga provodi se slanjem miliona zaštitnih maski u svijet, među kojima su i neke zarazom teško pogođene zemlje kao što su Španjolska i Italija.

U Srbiji, stručnjaci koji su došli iz Kine, gdje se pandemija pojavila, ali koja ju je uspjela obuzdati, arhitekti su promjene strategije.

“Kineski stručnjaci prvi su koji su pobijedili virus. Od sada ćemo raditi sve što oni kažu”, rekao je srbijanski predsjednik 21. marta, dočekavši ih uz veliku pompu u zračnoj luci. I objasnio da njegova zemlja, koja je doduše kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, nema druge solucije nego osloniti se na „kinesku braću”.

Zapravo i Peking i Beograd imaju koristi od svojeg “čeličnog prijateljstva”, smatraju analitičari.

Dok Kina nastupa kao milosrdni Samarijanac ne bi li se zaboravilo njezine početne propuste u pandemiji, dramatično isticanje kineske pomoći u prvi plan omogućuje srbijanskom predsjedniku da se predstavlja kao spasitelj Srbije, kazala je Majda Ruge, analitičarka Evropskog vijeća za međunarodne odnose (ECFR).

Kriza predsjedniku kojeg se optužuje da sebi prisvaja sve veće ovlasti, da guši slobodu izražavanja i medija, također pruža priliku da opravda svoju veliku naklonost prema Kini, zemlji koja neće kritizirati jako problematične aspekte njegova stila vladanja, dodala je.

Kinezi mu to dobro vraćaju. Po pisanju kineskog nacionalističkog dnevnog lista Global Times, video snimak na kojem Vučić ljubi crvenu kinesku zastava ima stotine miliona pregleda na Weibou, jednom od najvećih društvenih medija u Kini.

Kineski korisnici interneta cijene “iskrenost i zahvalnost” srbijanskog predsjednika, koji je “uz to, visoka i privlačna osoba”.

Teško je reći kolika je kineska medicinska pomoć Beogradu, ali Evropska unija ističe da je u srbijanski zdravstveni sektor u 20 godina ubrizgala 450 miliona eura. Bruxelles je uz to dodijelio 93 miliona eura posebno za borbu protiv Covida-19, kako se naziva respiratorna bolest koju uzrokuje novi koronavirus.

Unatoč tome, istraživanja pokazuju da srbijanska javnost ima puno bolje mišljenje o Kini nego o Bruxellesu i Washingtonu, jer su građani zahvalni Pekingu na tome što je spasio hiljade radnih mjesta u industriji i podržava zemlju kada je riječ o osjetljivom pitanju Kosova.

Peking je u zadnjih desetak godina uložio milijarde dolara u Srbiju, u obliku zajmova ili izravnog financiranja, i to u razvoj infrastrukture, energetiku, sigurnost.

Neki analitičari kritiziraju međutim netransparentnost projekata koji ne odgovaraju nužno evropskim normama.

“Srbija želi ostati u milosti Kineza, koji daju puno, a ne pitaju mnogo”, kaže beogradski analitičar Stefan Vladisavljev. “To je Xi Jinpingova jednostavna propaganda”.

Portret kineskog predsjednika postavljen je iznad jedne beogradske avenije uz riječi „Hvala brate Xi”, što je platio jedan provladin tabloid.

Taj osjećaj dijeli i svjetska teniska zvijezda Novak Đoković koji je zahvalio Pekingu “iz sveg srca, u svoje ime i ime nacije”, a i sam je donirao milion eura pomoći svojoj zemlji.

Facebook
Twitter
WhatsApp

PREPORUKA