U ponedjeljak 31.7.2017. na naslovnici Dnevnog avaza nastavila se politička kampanja Fahrudina Radončića protiv sedmičnika Stav i njegovog glavnog urednika Filipa Mursela Begovića.
Kako piše Stav, Radončiću nije problem paktirati s Čovićem i Dodikom na razbijanju bošnjačke politike, pa je sada taj niz nastavio saradnjom s Bandićevim i Hasanbegovićevim ljudima u Hrvatskoj, koji su uz pomoć zaštitara preuzeli bošnjačko udruženje KDBH Preporod.
U ime Fahrudina Radončića i Milana Bandića
I ovaj put poslužili su se navodima za koje se sumnja da su falsificirani i s nakanom iznude ne bi li pokušali zaustaviti naše političke komentare “sa Stavom” koji ne idu u prilog političkog djelovanja Fahrudina Radončića. Za taj posao koriste Ervina Jahića, hrvatskog književnika koji je čak u dva navrata bio kandidat Milana Bandića na parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj, a ostao je zabilježen i kao ličnost koja je javno branila Milana Bandića nakon njegove izjave o trećem entitetu.
Jahić je javno branio i Zlatka Hasanbegovića u vrijeme kada su mediji objavljivali njegove slike s ustaškom kapom na glavi. Ervin Jahić je krajem 2016. godine, uz pomoć privatne zaštitarske firme, preuzeo vođenje KDBH Preporod i današnji je njegov predsjednik, a odmah nakon preuzimanja tog najuglednijeg bošnjačkog kulturnog društva u Hrvatskoj, Jahić je bez obrazloženja razriješio urednike časopisa Behar (Sead Begović) i Preporodov Journal (Ismet Isaković), da bi nad potonjim lično preuzeo uređivanje. Također, dotadašnje vodstvo tog društva, među kojima je bio i Filip Mursel Begović, izbacio je iz članstva pod lažnim optužbama. Jedna je od njih i “nelegalna prodaja” jednog manjinskog kulturnog časopisa malog tiraža, kojeg su volonteri društva besplatno dijelili po tamošnjoj bošnjačkoj zajednici.
Ervin Jahić je kazneno prijavio i donedavnu potpredsjednicu društva Senu Kulenović da je “trgovala utjecajem” jer je ispred nekadašnjeg Glavnog odbora legalno i uz kvorum spriječila pokušaj zabranjivanja printanja i distribucije časopisa u kojem se nalazio za Jahićeva prohrvatska uvjerenja “škakljiv” probošnjački sadržaj. Danas bošnjački časopis za kulturu Behar, kojeg je Filip Mursel Begović suuređivao, više ne postoji kao nominalno bošnjački časopis, a sa šest brojeva godišnje, od kojih je svaki imao 120 str. u prosjeku, danas je spao na tri broja po 30 strana. Preporodov Journal je s 12 brojeva spao na šest godišnje i više ne postoji kao jedini političko-informativni list koji su Bošnjaci u Hrvatskoj imali. Zagrebački Preporod izgubio je u samo godinu dana, nakon što je pao pod kontrolu Bandićevih ljudi, gotovo 70.000 KM od dotadašnjih dotacija zbog nepoštivanja osnove metodologije finansijera.
Sedmičnik Stav u više je navrata intervjuirao sudionike tamošnje bošnjačke scene i pisao dijagnosticirajuće stanje među Bošnjacima u Hrvatskoj, kao što prati i rad bošnjačke dijaspore u cjelini. Navodi koji su izneseni, očito u nedostatku valjanih protuargumenata, duboko su pogodili Ervina Jahića, o kojem se u hrvatskim medijima pisalo kao i o pjesniku koji je zaposlen u Sportskom savezu Grada Zagreba, nakon što je od Milana Bandića dobio gradski stan na uživanje i novčano izdašnu književnu nagradu Grada Zagreba, a potom Milanu Bandiću u svojoj knjizi upućivao pjesničke ode pod naslovom “Posljednjem hrvatskom sultanu Milanu”. U istoj zbirci pjesama pod znakovitim naslovom Nemjesto, Jahić se pjesničkim odama obraćao i Zlatku Hasanbegoviću i stanovitom Martinu (upućeni kažu sinu Tomislava Karamarka).
Kako je vršena manipulacija
Naše je pisanje Jahiću bilo povod da preko Dnevnog avaza s navodima za koje se sumnja da su falsificirani i s nakanom iznude podmeće krađu. Do koje mjere ostvaruje svoj osvetnički pohod preko Radončićevog Avaza, pokazuje i pismo koje mu je uputio Ibrahim Lisovac, nekadašnji direktor knjižare Rahle i Kitab, koja se nalazi u dvorištu Begove džamije, mjesto za koje Jahić tvrdi da je bilo poprište navodne nelegalne prodaje u BiH. Pismo na koje se Jahić oglušio, a koje otkriva kojim se metodama služi Radončićev Avaz i njihovi hrvatski sagovornici, prenosimo u cijelosti a pismo možete pogledati i u galeriji:
KDB PREPOROD
ZAGREB (za gosp. predsjednika Jahić Ervina)
Poštovani,
Neugodno sam iznenađen i na najgrublji način povrijeđen viješću da se moje ime i navodna potvrda koju sam izdao koristila u svrhu diskvalifikacije i kriminalizacije glavnog urednika časopisa za kulturu i društvena pitanja “BEHAR“ gosp. Seada Begovića i izvršnog urednika Filipa Mursela Begovića. Tvrdim Vam da je riječ o bezočnoj manipulaciji mojim imenom i mojom obrtničkom radnjom koju vodim.
Ovim dopisom isključujem bilo kakvu mogućnost da se u mojoj radnji-knjižari događala bilo kakva nelegalna nabavka i prodaja Vašeg časopisa “Behar“ i da je na toj prodaji neko zarađivao novac. Šta više, prepoznavši važnost i kvalitet toga časopisa, a znajući da nije bio distribuiran u BiH, mi smo pomogli da dođe do čitatelja. I na to smo iznimno ponosni. Ne možemo Vam opisati s kolikom su srećom neki naši čitatelji čitali i pratili rad “Behara“ – časopisa za kulturu i društvena pitanja, kojeg je osnovao rahmetli dr. Safvet-beg Bašagić, preporoditelj i književnik. I ova knjižara je prije nekoliko godina nosila njegovo ime.
Za Vašu informaciju:
Izvršni urednik “Behara“ gosp. Filip Mursel Begović dostavio nam je 7-8, a najviše 10-tak tematskih brojeva “Behara“ u količini od 3-5, a ponekad (jednom ili dva puta) po 10 komada po broju, ali ne uvijek redovno, a nekad i po dva ili tri broja zaredom. Zauzvrat smo Uredništvu časopisa “Behar“ ustupili mogućnost razmjene, odnosno pomogli smo rad Uredništva na način da smo im ponudili izbor ograničenog broja recentnih knjižnih izdanja iz naše ponude, s kojima su se služili u svome radu. Nije se radilo o prodaji nama, već o RAZMJENI, a da znate da i danas imamo neprodatih 10-15 komada ukupno.
Sve ostalo pripada u prostor insinuacija i zlonamjernih tumačenja naše kulturne saradnje i razmjene.
Ovo što sam napisao spreman sam, ako postoji potreba, uživo posvjedočiti pred tijelima Vašeg Društva, uz detaljna obrazloženja na koji način sam tačno bio izmanipuliran od gospodina (ili njih dvojice), čija imena ne znam jer mi se nisu ni predstavili. Osim toga mogao bih se ja prisjetiti i drugih ljudi koji su mi ponekad nešto donosili i nudili.
“Beharu“ i njegovom uredništvu, kao i radu KDBH “Preporod“ želim sve najbolje u budućem radu, s nadom da ćete Vaše nesuglasice prevazići, a ako mislite da treba, stojim na raspolaganju za prodaju Vaših izdanja. Mahsuz selam! Ibrahim Lisovac – navodi se u pismu.
O tome ko je Ervin Jahić i šta se nalazi u pozadini njegovog klevetničkog istupa, možete saznati na ovim linkovima:
Hasanbegović okupio ekipu koja će financirati i četničke knjige
Bandićevi ljudi sa zaštitarima preuzeli manjinsku udrugu
Hutba koja je nestala s interneta: Ministar kulture izazvao razdor u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj
Sukob u Preporodu bi mogao završiti na sudu
Postratni odnos prema Srebrenici: skandalozan istup Ervina Jahića
Senad Nanić, nekadašnji predsjednik zagrebačkog Preporoda demantira Ervina Jahića
Mr. sci. Senad Nanić bio je predsjednik KDBH Preporod u trinaestogodišnjem mandatnom periodu (2001–2014), dakle, u najvećem dijelu vremena u kojem su Sead Begović i Filip Mursel Begović uređivali časopis Behar. On demantira navode Ervina Jahića.
– Časopis ‘Behar’ je u vrijeme dok je glavni urednik bio Sead Begović, a izvršni urednik Filip Mursel Begović, dostigao, kako sam često isticao, vrhunsku profesionalnu razinu, potvrđenu i nagradom za najbolji časopis na Međunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu, a ostvaren u gotovo posve amaterskim uvjetima financiranja, predstavljanja i distribucije. Ispravnost i zakonitost poslovanja društva, dakle i časopisa ‘Behar’, potvrđivali su članovi svih tijela društva, o čemu je dokumentacija arhivirana u društvu. Na nama, kao nakladniku, bilo je ostvariti maksimalnu podršku takvom relevantnom kulturnom i društvenom proizvodu, a što je bilo moguće samo u uvjetima istinske građanske neovisnosti društva koju smo godinama njegovali i štitili – rekao je mr. sci. Senad Nanić, dipl. ing. arh., o vremenu dok zagrebački Preporod nisu preuzeli Bandićevi ljudi.
