Piše: Abdullah Nasup
U sjeni tenzija u odnosima između SAD-a i Turske zbog turske odluke da nabavi ruski napredni antiraketni sistem S-400, Murat Yesiltas, direktor centra za sigurnosne studije u SETA Foundation u Ankari, u članku objavljenom na portalu Lobe Log, iznio je tvrdnju da je u toj „igri verbalnog sukoba“ Washington pretrpio poraz, s obzirom da je Ankara primila prvu turu sistema, čime je Turska postala prva članica NATO saveza koja posjeduje platformu ruskog strateškog oružja.
Moskva je, smata autor članka, ovim jednim potezom ostvarila dvostruku korist: prva je ulazak na tržište naoružanja članica NATO-a, a drugi je izazivanje pukotine u tom interkontinentalnom savezu.
Pogrešne američke procjene
Sjedinjene Američke Države nadale su se da će Turska pod pritiskom odustati od kupovine sistema S-400, kao što je 2015. godine, odustala od namjere da nabavi kineski FD-2000. No, ono što su Amerikanci smetnuli s uma jest da je Turska od kineskog sistema odustala zbog odluke da pokrene razvoj vlastitog odbrambenog sistema. Osim toga, drugi razlozi raskida ugovora za kupovinu kineskog sistema bili su to što taj sistem nije dovoljno provjeren i dokazane efektivnosti; Zatim, ugovor sa Kinezima nije uključivao razmjenu tehnologije, i najvažnije: Turska je u promjenjenom geopolitičkom ambijentu, odlučila da se okrene saradnji sa Rusijom i nabavi ruski sistem S-400.
Uvjerenje Sjedinjenih Država u postojanje nesuglasica u turskim državnim institucijama u vezi nabavke ruskog sistema, i oslanjanje na to da će te nesuglasice dovesti do odustajanja od kupovine S-400, još su jedna pogrešna američka procjena. Tačno je da je sigurnosni sektor turske države, izrazio zabrinutost zbog mogućnosti da se nabavka S-400 negativno odrazi na geopolitičke odnose, ali ta zabrinutost nije predstavljala bitan strateški izazov u mjeri u kojoj je američka politika naštetila turskoj nacionalnoj sigurnosti podržavajući u Siriji ogranak terorističke organizacije PKK, piše Yesiltas i dodaje: „Umjesto da pokažu razumijevanje za zabrinutost Turske za njihovu nacionalnu sigurnost, Sjedinjene Države, naročito kongres, doprinijeli su povećanju opsanosti za tursku nacionalnu sigurnost tretirajući Tursku kao suparnika, umjesto kao saveznika.“
Stigao je S-400 – šta sad?
Turski predsjednik Redžep Tajjip Erdogan u više navrata govorio je o tome da će Ankara i Moskva nastaviti saradnju na polju odbrane; najavio je zajedničku proizvodnju raketa sistema S-400 i da će Turska, na posljetku, nabaviti i sistem S-500.
Što se tiče Sjedinjenih Američkih Država, turska nabavka sistema S-400 može dovesti do primjene Zakona o borbi kaznama protiv oponenata SAD-a.
Ankara se zaista suočava sa opasnošću da bude isključena iz programa proizvodnje borbenog aviona F-35, a to bi podrazumijevalo i raskid ugovora o prodaji tih aviona Ankari, kao i isključenje turskih kompanija iz proizvodnog procesa, čime bi Turska bila oštećena za milijarde dolara vrijedne ugovore.
Međutim, američke sankcije i restriktivne mjere protiv Turske, povući će za sobom jednako tako negativnu reakciju Ankare. Yesiltas, stoga, zaključuje da nametanje zakonskih sankcija i restrikcija prema Turskoj neće biti pametan strateški potez. Naprotiv, to će, smatra, biti strateška greška Washingtona, jer će gurnuti Tursku na produbljivanje savezništva sa Rusijom.
