U posljednje vrijeme dolazi do sve učestalijih napada na bosanski jezik i bh. pisce, ali i na Bošnjake kao narod. O tome ko i zašto želi degradirati postojanje bosanskog jezika govorio je gost Novog dana na N1 prof. dr. Sanjin Kodrić sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
U RS se i dalje vodi rasprava o bosanskom jeziku, a nekim učenicima je u knjižice upisan kao jezik bošnjačkog naroda. O primjeni bosanskog jezika kroz historiju, prof. dr. Kodrić je kazao: “Dilema između bosanskog i tzv. bošnjačkog jezika je politička konstrukcija i stvarne, naučne dileme tu nema. Kada je riječ o historijskoj upotrebi bosanskog jezika, on ima jezički, upotrebni kontinuitet jednako kao i svaki drugi, odnosno hrvatski i srpski jezik i naučno filološki gledano, nije i ništa ne može biti sporno u njemu. Navest ću jedan primjer. Prvi štampani listovi u BiH se javljaju 1866. godine i jedan od njih je i list ‘Bosna’ i u prvom listu ‘Bosne’ kao naziv jezika spominje se isključivo bosanski jezik. Priča o bosanskom jeziku nije samo aktuelna priča, to je znatno duža priča koja ima svoj kontinuitet“.
Na pitanje zbog čega omalovažavanje i negiranje jezika je odgovorio: “To traje već stoljeće i po do dva i trebalo bi nam puno vremena za detalje, ali u najkraćem, danas su politički, aktuelno politički i dnevno politički razlozi i u osnovi su ideološki. Negiranjem imena bosanski jezik ne negira se samo jezik, već se negira i država i govornici. Negira se i cijeli jedan narod i njegovo pravo na njegov jezik i identitet a u političkom smislu je to snažna i negativna poruka“.
Izvor: N1
