Kako #Iran izgleda daleko od ekrana s vijestima?
Dopisnik #AlJazeere u #Teheranu Abdul Fattah Fayad priča nam o svom iskustvu
Pomorska blokada Irana od strane Sjedinjenih Država stupila je na snagu dok administracija predsjednika Donalda Trumpa pokušava izvršiti pritisak na Teheran da prihvati uvjete SAD za okončanje rata pokušavajući da uguši iransku ekonomiju.
Blokada je počela u ponedjeljak ove sedmice. Iranske oružane snage nazvale su to “nezakonitim činom” koji “predstavlja piratstvo”.
Iako se Iran navikao na američke sankcije i nastavio funkcionirati tokom rata, ovakva blokada mogla bi nanijeti značajnu štetu iranskoj privredi, rekli su analitičari.
Kako će blokada naštetiti iranskim prihodima od nafte?
Iran prvenstveno izvozi naftu i plin kroz svoje luke. Ubrzo nakon što su SAD i Izrael počeli rat protiv Irana 28. februara, vlasti u Teheranu nametnule su blokadu Hormuškog tjesnaca, jedinog plovnog puta iz Zaljeva, kroz koji u mirnodopskim uvjetima prolazi 20 posto svjetskih zaliha nafte i plina.
Gotovo potpuno zatvaranje vitalne uske tačke dovelo je do skoka globalnih cijena nafte i plina, a od tada Iran kontrolira tjesnac: samo brodovima iz nekoliko zemalja koje su sklopile pojedinačne sporazume s Teheranom bilo je dopušteno proći.
Ali tokom tog razdoblja, sam Iran je nastavio izvoziti svoje energetske proizvode kroz tjesnac.
Iranski izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac čini oko 80 posto ukupnog izvoza. Prema Kpleru, kompaniji za trgovinsku obavještajnu djelatnost, Iran je u martu izvezao 1,84 miliona barela sirove nafte dnevno (bpd), a do sada je u aprilu isporučio 1,71 milion bpd, u usporedbi s prosjekom od 1,68 miliona bpd u 2025. godini.
Drugim riječima, iranski izvoz kroz tjesnac zapravo se povećao u martu i početkom aprila.
Od 15. marta do 14. aprila izvezeno je 55,22 miliona barela nafte. Cijena po barelu iranske nafte – kroz tri glavne varijante, poznate kao iranska laka, iranska teška i Forozan mješavina – nije pala ispod 90 dolara po barelu tokom prošlog mjeseca.
Čak i po konzervativnoj procjeni od 90 dolara po barelu, Iran bi zaradio 4.97 milijardi dolara tokom proteklog mjeseca od izvoza nafte.
Nasuprot tome, početkom februara prije početka rata, Iran je zarađivao oko 115 miliona dolara dnevno od izvoza sirove nafte, ili 3.45 milijardi dolara mjesečno.
Jednostavno rečeno, Iran je u proteklom mjesecu zaradio 40 posto više od izvoza nafte nego prije rata.
Ali sada, s američkom vojnom blokadom iranskih luka i Hormuškog tjesnaca, sposobnost Teherana za izvoz sirove nafte direktno je pogođena – i to dramatično, rekli su stručnjaci.
“Iran ne bi mogao izvoziti naftu, barem ne na istom nivou”, rekao je Mohamad Elmasry, profesor na Doha Institutu za postdiplomske studije, za Al Jazeeru prije nego što se osvrnuo na navodno prikupljanje naknada od strane Teherana od neiranskih plovila kojima dopušta prolazak kroz tjesnac. “Iranci također ne bi mogli da naplaćuju brodarine.”
Frederic Schneider, nerezidentni viši saradnik u Vijeću za globalne poslove Bliskog istoka, složio se.
Rekao je da je prethodnih šest sedmica bilo blagodat za Iran u smislu prihoda od nafte, ali s američkom blokadom, to će se promijeniti.
“Iran ima određeni tampon u obliku rezervi sirove nafte u plutajućim spremnicima, u osnovi parkiranim tankerima, što je u februaru procijenjeno na oko 127 miliona barela. Ali to ne znači da blokada ne bi naštetila Iranu”, rekao je.
Prema pomorskoj obavještajnoj agenciji Windward, od ponedjeljka je ukupna iranska nafta na vodi iznosila oko 157,7 miliona barela. Od toga je 97,6 posto bilo namijenjeno Kini.
Windward je upozorio da bi sva ta nafta mogla biti pogođena američkom blokadom.
Da li će biti pogođena trgovina drugim dobrima?
Osim nafte, američka blokada iranskih luka mogla bi utjecati i na trgovinu Teherana drugim dobrima.
Neki ključni izvozi koji se isporučuju kroz njegove luke uključuju petrohemikalije,plastike i poljoprivrednih proizvoda koji uglavnom idu u zemlje poput Kine i Indije, dok glavni uvoz uključuje industrijske strojeve, elektroniku i hranu, prvenstveno iz Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske.
Prema izvještaju Tehran Timesa od 18. februara, podaci koje je objavila Iranska carinska uprava pokazali su da je ukupna ne-naftna trgovina zemlje dostigla 94 milijarde dolara od 21. marta 2025. do 20. januara ove godine, pri čemu je uvoz nadmašio izvoz, što je rezultiralo trgovinskim deficitom.
Trenutna blokada utjecat će na ukupnu trgovinu Irana i naštetiti njegovoj privredi, rekli su analitičari.
Schneider je je rekao da će, ako se poremeti trgovina neugljikovodonicima, to biti udarac ne samo prihodima, već i zalihama, i dovešće do povećanja domaće nestašice u ekonomiji koja je već bila pod velikim pritiskom zbog sankcija prije rata.
“Pitanje će biti hoće li ova povećana patnja prisiliti Iran da prizna poraz ili će ojačati njegovu odlučnost i eskalirati situaciju. Ali sumnjam da će ova blokada stupiti na snagu u potpunosti ili trajati jako dugo”, rekao je.
Postoje li alternativni putevi koje Iran može istražiti?
Da. Kako bi smanjili ovisnost o tjesnacima poput Hormuškog tjesnaca iz Zaljeva i Malajskog tjesnaca u jugoistočnoj Aziji, koji su oba ključni za globalnu trgovinu, Iran i Kina razvili su željezničku prugu.
Koristeći postojeće željezničke pruge preko srednjoazijskih zemalja poput Kazahstana, Uzbekistana i Turkmenistana, teretni voz koji je prevozio komercijalnu robu iz Kine prvi je put stigao u Iran u februaru 2016. Zatim je u maju, prema iranskoj novinskoj agenciji Tasnim, prvi teretni voz iz Xi'ana, Kina, stigao u suho pristanište Aprin u Iranu, označavajući službeno pokretanje direktne željezničke veze između Irana i Kine.
Prema izvještaju geopolitičke konsultantske agencije SpecialEurasia, željeznica Kina-Iran “pomaže ublažiti rizike pomorske zabrane od strane zapadnih snaga koje ometaju iransku trgovinu, posebno prijevoz sirove nafte takozvanim ‘brodovima duhova’ Teherana”.
“Tamni brodovi” ili “brodovi duhovi” djeluju isključivanjem svog automatskog identifikacijskog sistema kako bi izbjegli otkrivanje i zaobišli sankcije. Tokom rata protiv Irana, podaci o brodovima otkrili su prisutnost takvih brodova koji prevoze naftu i drugu robu.
“Ipak, važno je napomenuti da prijevoz ugljikovodika željeznicom uključuje značajne logističke izazove”, dodaje se u izvještaju SpecialEurasia.
Trenutno nema vjerodostojnih dokaza da je nafta prevezena željeznicom iz Irana u Kinu.
Schneider je rekao da će, ako blokada potraje, to sigurno naštetiti iranskoj ekonomiji. Ali, dodao je, također je nejasno koliko će dugo trajati zastoj oko Hormuškog tjesnaca.
“Vrlo je teško reći koliko je SAD ozbiljan u vezi s ovom blokadom, koliko će trajati, kako će završiti i što slijedi”, rekao je.
Postoji i X faktor: Kina.
“Većina iranskih tankera ide prema Kini, i ne vidim da će Kina popustiti ovoj blokadi”, rekao je Schneider. “Drugo, ne vidim da će američka mornarica zaplijeniti ili čak potopiti te brodove.”
“Dakle, ovo je vrlo nestabilna situacija koja će se brzo okrenuti u jednom smjeru, što bi moglo biti primirje i detant, ili u drugom, što bi mogla biti eskalacija i nastavak bombardiranja i raketnih napada”, dodao je.
