Na djelu duhovni genocid nad Bošnjacima

362
Husein Djozo 001

Činjenica da je napad na uglednog bošnjačkog alima rahmetli Husejn ef. Đozu, jednog od najvećih duhovnih i intelektualnih umova u dvadesetom stoljeću, anoniman ukazuje da je namjera takozvanih nepotpisanih roditelja iz Goražda bila da se pokrene kampanja protiv Bošnjaka sa ciljem kriminalizacije simbola njihove vjere i morala. To se radi baš sad kad se naručiocima napada čini da i ta linija odbrane časti i ugleda nositelja duhovnih vrijednosti u Bošnjaka popušta i dopušta nedopustivo blaćenje bošnjačkih vjerskih i moralnih autoriteta, poput rahmetli Husejna ef. Đoze. Dakle, nakon fizičkog genocida na djelu je duhovni genocid nad Bošnjacima. To je ciljano nanošenje duhovnog bola svim Bošnjacima koji drže do časti i ugleda svoje vjere i morala. I kao što Abdulvehab Ilhamija reče: “Čudan zeman nastade”! Osuđeni ratni zločinci se dočekuju kao nacionalni junaci, dok u Bošnjaka časni ljudi nemaju mira ni u mezarima.

Naručioci napada na čast i ugled Husejna ef. Đoze treba da znaju da to nije napad samo na njega, već i na sve nas Bošnjake. To je napad na našu čast i naš moral, jer ako je rahmetli Husejn ef. Đozo kao prvi čovjek do reisu-l-uleme Sulejmana Kemure bio “fašista”, onda šta reći za one kojima je on bio učitelj. A Husejn ef. Đozo je bio i ostao učitelj cijeloj jednoj generaciji Bošnjaka, koji u njemu i dan-danas vide svjetlost (nur) svoje vjere, morala i kulture.

Zbog toga najoštrije osuđujemo pokušaj ljudske i moralne diskreditacije lika i djela Husejn ef. Đoze i pozivamo Bošnjake da im ovaj napad na čovjeka za kojeg možemo posvjedočiti da je bio humanista i borac za ljudska prava u vremenu neslobode, bude razlog više da se upoznaju sa njegovom prosvjetiteljskom islamskom mišlju, koja je obilježila cijelo jedno stoljeće.

I neka se sjete svi Đozini učenici i svi Bošnjaci koji su zahvaljujući njemu išli podignute glave za vrijeme komunizma ovih riječi Martina Lutera Kinga, koji je rekao: “Na kraju, mi se nećemo sjećati riječi naših dušmana, već šutnje naših prijatelja”. (“In the End, we will remember not the words of our enemies, but the silence of our friends”).

RAHMETLI HUSEJN EF. ĐOZO

OD DUŠMANA NEMA MIRA NI U MEZARU

sve zlikovac postade,

din-dušmanin ustade;

šta se hoće, zaboga?

Abdulvehab Ilhamija

 

REAGIRANJE AKTIVNE BOŠNJAČKE MREŽE     AKTIVNA-BOSNJACKA-MREZAlogo3-e1369655498464

“Husein Đozo je bošnjački velikan 20. stoljeća”

Bosanskohercegovačka javnost je u proteklih nekoliko dana izložena obavještajno-medijskoj harangi u kojoj se ponovo ruši ugled i autoritet jednog bošnjačkog velikana iz proteklog stoljeća. Evidentno je da određeni “centri moći” u domovini i inozemstvu ne žele ostaviti na miru Bošnjake i državu Bosni i Hercegovinu odnosno žele nastavak agresorsko-genociodnog projekta nad državom i narodom.

Nakon višegodišnje, još uvijek žive, sistematske medijske kampanje protiv ličnosti i djela prvog predsjednika Predsjedništva RBiH rahmetli Alije Izetbegovića, zatim generala Atifa Dudakovića i mnogih drugih bošnjačkih velikana, mračne postdejtosnke sile su se ovog puta okomile na rahmetli Huseina ef. Đozu.

Da bi se prikrili, ovog puta su iskoristili metod anonimnog pisma te, ne slučajno, udarile na Goražde – grad u kojem Bošnjaci zadnjih godina bilježe ekonomsko-održive uspjehe.

Aktivna bošnjačka mreža – ABOM oštro odbacuje manipulacije historijskim činjenicima, njihovo krivo tumačenje i izvrtanje kojima je bh. javnost posljednjih dana izložena, kao i svaki vid narušavanja ličnosti i djela rahmetli Huseina ef. Đoze kojem smo protekle godine obilježili 100 godina od rođenja i 30 godina od preseljenja na bolji svijet.

Mi ćemo i dalje nastaviti njegovati i afirmirati sjećanje na bošnjačke velikane te borbu za istinu o njima. S jedne strane, njihova imena su uklesana u temelje države Bosne i Hercegovine, a s druge strane, oni predstavljau trajnu idejnu inspiraciju bošnjačkoj eliti i narodu.

Na kraju, pozivamo širu javnost Bosne i Hercegovine da se pobliže upozna sa ličnosti, idejama i djelom rahmetli Huseina ef. Đoze iščitavanjem njegove pisane zaostavštine.

Ovom prilikom ćemo navesti samo nekoliko citata i izjava ovog bošnjačkog velikana iz 20. stoljeća:
“Svjestan mjesta gdje se nalazim i činjenice da je baš ovdje, na ovom mjestu, islamska misao našla svoju prvu primjenu i pokazala svoju vrijednost u praksi, gledam i duboko doživljavam ogromni jaz i nesklad između praktičnog života muslimana danas i kur'anskog učenja.”
“Islam se sveo isključivo na molitvu. Potpuno je isključen iz javnog života islamskih zemalja u kojim dominira evropska misao i to u deformisanom i degenerisanom obliku. Oni oblici evropske laicističke misli kojih se Evropa želi osloboditi, dobijaju uislamskim zemljama punu afirmaciju.”
“Govorimo i pišemo o tome kako u Španiji (Andaluzija) za vrijeme Abdulaziza nisu imali kome u čitavom islamskom carstvu dati sadaku i zekat, jer nije bilo sirotinje uopće, a ne vodimo računa o sadašnjoj zaostalosti i velikom procentu nepismenih u čitavom islamskom svijetu. Bolna je činjenica da je kulturna i društveno-privredna zaostalost još uvijek najveća među muslimanima. Nimalo se ne ustručavamo da pričamo kako su nekada Arapi stajali pred Parizom, a Turci pred Bečom, a istodobno zaboravljamo činjenicu da je suviše malehan broj Jevreja porazio stotinu miliona Arapa, zapalivši jednu od najvećih islamskih svetinja [Đozo aludira na paljenje džamije Al-Aqsa u avgustu 1969. godine].”
“Mlade generacije ne očekuju više nikakvog Mehdiju, koji bi bez njihova truda i žrtve donio preporod i sretniji život. One dobro znaju dabez upotrebe najsavremenijih sredstava borbe i spre-mnosti na najveće naporei žrtve, nema sreće niti bilokakvog uspjeha i napretka.”
“Primitivizam, džehalet i kulturna zaostalost doveli su do toga da nikood pojedinaca i ustanova ne uvidi potrebu da kupi Bašagićevu biblioteku,ili da ne dopusti da tako zaslužan čovjek dođe u situaciju da prodaje ono što mu je bilo najdraže.”