utorak, 9. august 2022 / 11. muharrem 1444

SAFF

Nakon 82 dana borbe, branitelji Mariupolja su izašli. Hoće li ih Rusi poštedjeti?

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on whatsapp
WhatsApp

Sedmicama su čitav svijet obilazile sve vijesti o posljednjim ukrajinskim braniteljima u Mariupolju, opkoljenim u mreži tunela i bunkera pod golemom čeličanom Azovstal.

Koliko god bilo teško doći do egzaktnih i provjerljivih informacija o stanju u toj posljednjoj utvrdi, bilo je sve jasnije da vojnicima i civilima u njoj ponestaje hrane, vode i lijekova za ranjenike te da im prijeti strašna smrt od gladi, žeđi i ozljeda koje bi se u normalnim uvjetima mogle liječiti.

Evakuacija više stotina civila konačno je provedena početkom mjeseca, uz pomoć Crvenog križa i Ujedinjenih naroda. Sudbina nekoliko stotina ranjenika i još većeg broja drugih vojnika ostala je, međutim, neizvjesna.

Ukrajinski borci su se odbijali predati i vjerovati na riječ ruskom režimu koji im je obećavao da će im životi biti pošteđeni i da će biti tretirani u skladu s međunarodnim konvencijama o ratnim zarobljenicima.

A onda je jučer došlo do obrata kojem se malo ko nadao. Rusko ministarstvo odbrane je iznenada objavilo da je započela evakuacija ranjenih ukrajinskih vojnika iz Azovstala, prethodno dogovorena između ukrajinske i ruske strane, u bolnicu u Novoazovsku. Riječ je o gradu na teritoriju Narodne Republike Donjeck, samoproglašene separatističke paradržave na istoku Ukrajine koju priznaje samo Rusija.

Zapovjednika jedinice Azov Denisa Prokopenka objavio je putem Twittera poruku za javnost.

“Branitelji Mariupola izvršili su naredbu, unatoč svim poteškoćama, vezali su nadmoćne neprijateljske snage na 82 dana i omogućili ukrajinskoj vojsci da se pregrupira, uvježbava još ljudstva i dobije veliki broj naoružanja iz partnerskih zemalja. Nijedno oružje neće raditi bez profesionalnih vojnika, što ih čini najvrjednijim elementom vojske. Kako bi spasio živote, cijeli garnizon ‘Mariupolj’ provodi odluku vrhovnog vojnog zapovjedništva i nada se podrški ukrajinskog naroda”, stoji u objavi.

“Kada ste izvršili zadatak i sačuvali maksimalan broj (vojnog) osoblja – to je najviša razina zapovijedanja i upravljanja. Pogotovo kada vašu odluku odobri najviši vojni vrh”, zaključio je Prokopenko, očito sugerirajući da je odluka o završetku daljnjeg oružanog otpora dogovorena s vrhom ukrajinske vojske.

Ruski političari sad govore o smrtnoj kazni, a ne razmjeni za “naciste”

Iako ukrajinske vlasti, uključujući predsjednika Volodimira Zelenskog tvrde da će svi borci iz Azovstala biti razmijenjeni za zarobljene ruske vojnike, izjave ruske strane ubrzo su pobudile sumnju u to da će se zaista držati dogovora o razmjeni zarobljenika na koji se ukrajinske vlasti pozivaju. Najjača sugestija da Rusi ipak ne misle poštedjeti i vratiti ukrajinske branitelje došla je danas od zastupnika ruske Dume koji su iznijeli zahtjev da se razmjena vojnika iz Azovstala zakonski zabrani.

Jedan od zastupnika koji je sudjelovao i u pregovorima s Ukrajinom, Leonid Slucki, izjavio je i da bi Rusija trebala razmisliti o smrtnoj kazni za “nacionaliste” iz Azova, dodavši da “oni ne zaslužuju živjeti”.

“Nacistički zločinci ne bi trebali biti predmet razmjene. U našoj zemlji prema onima koji su se predali ili zarobljeni postupa se humano. Ali što se tiče nacista, naš stav bi trebao ostati nepromijenjen – oni su ratni zločinci i moramo učiniti sve da ih dovedemo pred pravdu”, rekao je i predsjednik Dume Vjačeslav Volodin tokom plenarne sjednice.

Sada je veliko pitanje hoće li ukrajinski borci iz Azovstala na kraju biti vraćeni ukrajinskoj strani.

Mnogi sumnjaju da će završit u nekom ruskom ili separatističkom logoru ili će biti mučeni i smaknuti bez odgode. Hoće li prije toga biti osuđeni na smrt na nelegitimnom i navrat nanos sklepanom prijekom sudu ruskih separatista, koji snose odgovornost za niz ratnih zločina u osam godina rata protiv Kijeva, nije ni bitno.

Svojevrsna repriza srpskih pokolja hrvatskih i bošnjačkih vojnika i civila u Ovčari kod Vukovara 1991. ili Srebrenici 1995., što je Haaški sud u potonjem slučaju proglasio genocidom, bila je i nažalost ostaje realna mogućnost, kao što smo već pisali.

Na ruskoj strani je sada izbor: da ispoštuje dogovor i zadrži barem minimum dostojanstva i humanosti, nakon svih zvjerstava i očitih ratnih zločina koje su njene snage već počinile, ili da učvrsti već raširenu sliku o sebi kao mješavini posrnulog imperija i mafijaške države kojoj zakoni, poštovanje dogovora, humanost i vlastiti interes da zauzvrat dobije svoje ratne zarobljenike ne znače ništa.

(Saff/Index.hr)

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on whatsapp
WhatsApp

PREPORUKA