Kako napadi na postrojenja za desalinizaciju mogu poremetiti opskrbu vodom u Zaljevu

Kuvajt je optužio iranske snage za napade na vodovodna postrojenja u zemlji po drugi put. Takvi udari izazivaju zabrinutost u Zaljevu jer je voda u regiji oskudna zbog sušne klime i neredovnih padavina.

Zemlje u Zaljevu također imaju vrlo ograničene prirodne resurse slatke vode.

Podzemne vode, zajedno s desaliniziranom vodom, čine oko 90 posto glavnih vodnih resursa regije, kako se navodi u izvještaju Gulf Research Center iz 2020. Posljednjih godina, kako se kvalitet podzemnih voda počeo pogoršavati kao rezultat klimatskih promjena, zaljevske zemlje počele su se snažno oslanjati na energetski intenzivnu desalinizaciju morske vode kako bi zadovoljile svoje potrebe za vodom.

Više od 400 postrojenja za desalinizaciju nalazi se na obalama Zaljeva od Ujedinjenih Arapskih Emirata do Kuvajta, osiguravajući vodu jednoj od regija s najvećom oskudicom vode na svijetu. Prema istraživačkom radu iz 2023. godine koji je objavio Arab Center Washington DC, šest država članica Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja čine oko 60 posto globalnog kapaciteta desalinizacije vode, proizvodeći gotovo 40 posto ukupne desalinizirane vode u svijetu.

Oko 42 posto pitke vode u UAE dolazi iz postrojenja za desalinizaciju, dok u Kuvajtu čak 90 posto vode dolazi putem desalinizacije, 86 posto u Omanu i 70 posto u Saudijskoj Arabiji. Saudijska Arabija proizvodi više desalinizirane vode od bilo koje druge zemlje.

Iran također koristi postrojenja za desalinizaciju, koja su instalirana u obalnim područjima, kao što je otok Qeshm u Zaljevu. No Iran također ima mnoge rijeke i brane te nije toliko ovisan o postrojenjima za desalinizaciju kao druge zemlje u regiji Zaljeva.