nedjelja, 20. novembar 2022 / 26. rebi'u-l-ahir 1444

SAFF

Obilježena godišnjica početka raspuštanja logora Manjača

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on whatsapp
WhatsApp

Izvor: Anadolija

Polaganjem cvijeća i prigodnim obraćanjem na lokaciji logora Manjača kod Banjaluke, danas je obilježena 30. godišnjica početka raspuštanja ovog logora.

Obilježavanje su organizovali Savez logoraša u Bosni i Hercegovini, regionalni Savez logoraša regije Banja Luka i Savez logoraša USK “Dr. Irfan Ljubijankić”.

Iz Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini podsjećaju da je logor Manjača poznat po činjenici da je torture ovog logora prošlo preko 5.000 logoraša, pretežno bošnjačke i hrvatske, ali dijelom i srpske nacionalnosti, a u užem rejonu logora su pronađene i masovne grobnice.

– Sve ovo je dokaz da svi oni koji se nisu ‘uklapali’ u tadašnje zamišljene aršine koncepta podijeljene Bosne i Hercegovine, su lako mogli i bili ‘stanovnici’ jednog ovakvog stratišta, koje je bilo ograđeno bodljikavom žicom i minskim poljima. Sama slika, svjetski prepoznatljivog ulaza, sa ćiriličnim natpisom ‘LOGOR’ je bez dileme ukazivala na činjenicu da oni koju uđu, odmah tu i ostave na ulazu sve svoje nade za dobar i pozitivan konačni ishod svog životnog puta. Tako je i bilo”, navode iz Saveza.

Istakli su da je već 1991. godine, logor Manjača formiran na vojnom poligonu radi pritvaranja stanovnika sa ratišta u susjednoj Hrvatskoj, da bi nakon toga bio namijenjen zatvaranju logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz opština: Sanski Most, Ključ, Prijedor, Kotor Varoš, Doboj, Mrkonjić Grad, Šipovo, Banjaluka… Dokazane su i povezanosti ovog sa drugim koncentracionim logorima širom Bosne i Hercegovine, od Bijeljine i Batkovića, pa sve do prijedorskih logora.

Na izričiti zahtjev preživjelih logoraša Manjače, iz Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini smo poslali i zahtjev Francuskoj ambasadi u Sarajevu za obezbjeđenje prisustva tadašnjeg ministra vanjskih poslova Republike Francuske Bernarda Kouchnera ovogodišnjem obilježavanju, koji je avgusta 1992. godine posjetio logor Manjača i upoznao svijet o torturama koje se u njemu provode nad nedužnim građanima, te koji je vjerovatno i najzaslužniji za raspuštanje ovog logora.

“Međutim, izvijestili su nas da više nemaju kontakte sa osobama koje nisu aktivni zvaničnici ili uposlenici institucija Francuske”, navode iz Saveza.

Prema podacima Saveza pred Sudom Bosne i Hercegovine, Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu, te Okružnim sudom u Banjaluci, za dokazane ratne zločine u logoru Manjača, osuđeni su samo neki od glavnih zločinaca na oko 130 godina zatvora.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on whatsapp
WhatsApp

PREPORUKA