Bošnjaci su mali, ali, po svemu, poseban narod, koji svojim dugotrajnim postojanjem u svojoj Bosni, baštine dugu i bogatu tradiciju građenja nacionalnog ponosa i čuvanja hurmet svoje Domovine.
Danas je malo poznata činjenica da su brojni znameniti bošnjački velikani i vakifi, u proteklih pet-šest i više stoljeća, ne samo u Bosni, širili dobrotu i ostavljali biljege nebrojenih hajrata po gradovima širom Osmanskog carstva i bliskoistočnih islamskih zemalja, koji i dandanas služe svojoj svrsi.
S druge strane, Bošnjaci su zbog svoje plemenite i dobroćudne naravi, uvijek bivali na meti zločinačkih nasrtaja dušmana, čiji je vrhunac zabilježen, posebno, tokom agresije na Bosnu, od 1992. do 1995. godine, kada je pored zločina genocida, na stotine hiljada bošnjačkih muhadžira, prognanih sa svojih ognjišta, raseljeno i potražilo utočišta diljem svijeta, posebno na zapadu, u evropskim i sjevernoameričkim zemljama.
“Nas su zakopali u zemlju, ali nisu znali da smo sjeme”, poučio nas je mudrosti življenja patriotizma, nakon sloma agresije na Bosnu, njezin prvi predsjednik Alija Izetbegović, nakon što su gazije Armija RBiH oslobodila svoju domovinu.
Rezultati integracije Bošnjaka u dijaspori
I zbilja, bošnjačko sjeme je proklijalo patriotizmom širom dunjaluka, još čvršće njegujući ljubav i ponos prema sebi.
Jer, Bošnjaci nisu dozvolili da u dijaspori budu asimilirani, već su se integrirali u tuðinu kao Bošnjaci, koji u svojim srcima ponosno nose ljubav za svoju vjeru i svoju
Domovinu.
lako su bošnjačko sjeme pokušali zločinački razasuti po tuđim zemljama, ono je isproklijavalo puninom bošnjačkog bića, obogaćujući svijet izobiljem i novim korisnim članovima novih društvenih zajednica u kojima su udomljeni, istaknutim alima, vrhunskim stručnjacima, biznismenima, naučnicima, vrhunskim majstorima raznoraznih zanata, sportskim rezultatima
“Gazije” oličenje bošnjačkog ponosa u Finskoj
Sa zadovoljstvom, ovom prilikom, ističemo jedan od mnogobrojnih pozitivnih priča uspješne integracije u društvene tokove izbivanja iz domovine Mirze i Saudine Hodžić iz Korsnasa u Finskoj.
Doduše, Mirza je cijeli tok agresije proveo sa roditeljima u zločinački opkoljenom Sarajevu, gdje je rođen i stekao obrazovanje veterinarskog tehničara. Saudine je, sa roditeljima, preživjela zločinački egzodus i progon iz rodnog Prijedora, na početku agresije i našla je utočište u muhadžirluku, u Zagrebu, gdje je uspješno završila Zagrebačku medresu “Dr. Ahmed Smajlović” i stekla obrazovanje mualime.
Mirza i Saudina su, Allahovim emrom, spojeni u bračnu zajednicu, daleko od svoje Bosne, u Finskoj, gdje su rodili četvero djeci i gdje i dandanas žive i rade.
Od 2004. godine, kada im se rodio prvi sin Faruk, u iznajmljenom stanu u Korsnesu, pa do danas, zaimali respektabilno imanje, tri kuće i oko 60 duluma zemlje, od čega su na sedam duluma izgrađeni staklenici i plastenici, za proizvodnju povrća -paradajza, krastavca i paprika!
Ljubav prema domovini učinila je, da Mirza i Saudina i svoja slobodna vremena u dijaspori, kreiraju i posvećuju građenju bošnjačkog identiteta i ponosa.
Posebno se to očituje i kroz uspjehe fudbalskog futsal kluba “Gazije”, kroz koje se na najbolji način slikaju Mirzina i Saudina posvećenost patriotskom odgoju, ne samo svoje četvero djece, nego i okupljanju svih Bošnjaka i njihove djece, koja trenutno nastanjuju Osterbotensku oblast u Finskoj, u patriotsko zasjedištvo.
To zajedništvo utemeljeno na Mirzinoj i Saudininoj posvećenosti patriotskom okupljanju Bošnjaka u dijaspori iznjedrilo je rijetko zabilježen uspjeh, kakav su pokazali futsalaši “Gazije”.
Od 2010. godine, kada je u finskom gradiću Korsnasu, formiran Bošnjački malonogometni klub “Gazije”, odnosno, od 2011. godine, kada su se uključili u takmičenja u finskoj futsal ligi, pa do 2025. godine, put “Gazija” je obilježen velikim sportskim rezultatima. Oni su se, u tom periodu, tokom takmičenja od četvrte do prve lige, svrstali međe dvadeset najboljih malonogometnih ekipa u Finskoj.
Cilj je, svakako, plasman u Premijer ligu, među deset najboljih ekipa u Finskoj!
Džemat Osterboten
Nisu Mirza i Saudina, u svojim slobodnim vremenima, inicirali samo okupljanje Bošnjaka u Finskoj oko sporta, već i u mnogim drugim aktivnostima, posebno organiziranja vjerskog života. Dugo će biti upamćen ramazan 2026. godine u sjećanju Bošnjaka Osterbotensku regije.
Bošnjaci nastanjeni u finskim gradovima Vasa, Malaks i Korsnas dočekali su ovogodišnji ramazan u zakupljenom mesdžidu i sa rješenjem o formiranju Džemat Osterboten.
Posjećenost novog bošnjačkog mesdžida u Korsnasu i bogatstvo aktivnosti tokom ramazana, na najbolji način govore o koristi formiranje i ovog novog džemat Islamske Zajednice Bošnjaka u Finskoj.
Velika je i blagodat što su Bošnjaci Osterbotena, ove godine, za ramazan imali imama Abdulaha ef. Demirovića, studenta Islamskog fakulteta u Zenici, koji je u Finskoj ostavio zapažen utisak, kako među odraslim džematlijama, tako i u radu sa djecom i mladima.
