U Njemačkoj trenutno radi preko 7.000 sirijskih doktora koji popunjavaju kadrovsku rupu u njemačkom zdravstvu. Njihov povratak u Siriju ne bi ostao bez posljedica.
Pitanje povratka sirijskih izbjeglica iz Njemačke u njihovu oslobođenu domovinu ponovno je došlo u prvi plan nakon prošlosedmične prve posjete sirijskog predsjednika Ahmeda Al-Sharaa Berlinu i njegovog sastanka sa njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom.
Kancelar Merz je tokom sastanka sa predsjednikom Sharom poručio da bi se oko 80% Sirijaca koji žive u Njemačkoj trebalo vrati u svoju domovinu u sljedeće tri godine,
Ovakve poruke kancelara Merza naišle su na brojne kritike koalicijskih partnera i opozicije, kao i ekonomskih stručnjaka. Kritike su se usredotočile na realnost ovih brojki te na pravne i humanitarne prepreke koje bi mogle ometati njihovu provedbu.
U tom kontekstu, potpredsjednica Socijaldemokratske stranke, partnera u vladajućoj koaliciji, Anke Rehlinger, rekla je: “Nije mudro da kancelar iznosi konkretne brojke za određena vremenska razdoblja, jer to podiže očekivanja koja se možda neće ispuniti.”
“Mnogi Sirijci postali su građani naše zemlje i rade na poslovima koji pate od nedostatka radne snage, poput brigeza starije osobe ili vožnje autobusa, a mnogi od njih dobili su njemačko državljanstvo”, dodala je Anke Rehlinger.
Sa svoje strane, Zeleni su optužili kancelara Merza za potkopavanje političkog povjerenja, ignorirajući činjenicu da mnoge sirijske izbjeglice rade u “strukturno važnim zanimanjima”.
Njemačko udruženje bolnica upozorilo je da sirijski medicinari čine najveću skupinu stranih doktora u Njemačkoj. Potpredsjednica Udruženja, Neumayer, rekla je za njemačku uredničku mrežu “RND” da je do 2024. godine u njemačkim bolnicama radilo više od 7000 sirijskih doktora, naglašavajući veliku važnost sirijskog medicinskog osoblja u zdravstvenom sistemu.
Želja koju ometaju strahovi
Stavovi Sirijaca u Njemačkoj o ideji povratka razlikuju se od stavova njemačke javnosti . Salma (izmijenjeno ime), koja radi u vladinoj instituciji u Berlinu, smatra da Merzove izjave mogu biti razumljive u svjetlu političkih promjena u Siriji, ali isključuje bilo kakav prisilni povratak, posebno za osobe integrirane u društvo.
Također, povratak Sirijaca – prema Salmi – “neće biti prisilan, posebno za one koji imaju djecu u školama ili koji rade ili studiraju na univerzitetima”. Dodala je da podržava deportaciju prekršitelja zakona, kao i onih koji se dobrovoljno žele vratiti, izražavajući razmišljanje o povratku u budućnosti, ali to ovisi o dostupnosti posla, smještaja i obrazovanja, kao i osjećaju sigurnosti.
Što se tiče Bashira (36), on kaže da se u načelu ne protivi povratku, ali je stvar složenija za njegovu porodicu: “Imamo troje djece u školi, a u Siriji trenutno nema stabilnog obrazovnog okruženja koje bi osiguralo da se njihova budućnost ne izgubi, uz probleme s osnovnim uslugama.”
Sa svoje strane, Muhammad, koji dolazi iz Deir ez-Zora, izrazio je zabrinutost zbog ideje povratka, ističući da je njegova kuća uništena i da je sigurnosna situacija još uvijek nestabilna, u nedostatku potpune državne vlasti u nekim područjima. Rekao je da je već započeo profesionalnu karijeru u Njemačkoj, gdje se obučava u području automobilske mehanike.
Na ekonomskoj razini, istraživačke institucije upozorile su na posljedice velikog povratka sirijskih izbjeglica. Njemački institut za ekonomska istraživanja “IFO” potvrdio je da bi ovaj korak mogao imati negativne učinke na proizvodni kapacitet njemačke privrede.
Ekonomist Timo Wollmershäuser rekao je: “Ako se veliki broj izbjeglica vrati u ovom opsegu, to će dovesti do smanjenja proizvodnog kapaciteta.”
Dodao je da je migracija posljednjih godina pridonijela ublažavanju učinaka demografskih promjena i pomogla u popunjavanju nedostatka kvalificirane radne snage.
Nasuprot tome, sirijski diplomata Imad Haraki detaljno je objasnio kako se politički prijedlog prevodi u praktične korake unutar Sirije, ukazujući na niz mjera koje je prijelazna vlada počela provoditi.
Objasnio je da među tim koracima je primjena sistema “kružne migracije”, u koordinaciji s evropskim zemljama, što Sirijcima omogućava da doprinosu obnovi zemlje bez gubitka boravišta u inostranstvu. Također je izdana Uredba br. 13 iz 2026. godine za rješavanje pitanja vlasništva nad nekretninama, posebno u područjima koja su bila zahvaćena sukobima.
Ovaj korak je u skladu s razmišljanjem mladog Sirijca Osame, koji živi u Njemačkoj, a koji se čini spremnijim za povratak, jer je već počeo “skupljati svoje stvari” i planira pokrenuti vlastiti softverski projekat u Siriji, ali radije privremeno zadržava boravište u Njemačkoj, dok se ne uvjeri u stabilnost svog projekta i njegovu sposobnost za uspjeh.
Stoga, sadašnja sirijska vlada radi na aktiviranju modela “lokalne sigurnosti”, formiranjem civilnih policijskih snaga u područjima kao što su Ain al-Arab (Kobani) i Afrin, s ciljem jačanja stabilnosti i smanjenja vojnog karaktera, kako je potvrdio Haraki.
“Veliki izazovi”
Izazovi su i dalje veliki; zemlja pati od akutne stambene krize zbog velikih razaranja, uz poteškoće u dokazivanju vlasništva nad nekretninama zbog gubitka evidencije, a infrastruktura je u velikom propadanju u sektorima električne energije, vode i prometa, što zahtijeva ogromna ulaganja.
Diplomata Haraki ukazao je na razvoj u razini koordinacije s međunarodnim organizacijama, koje su počele prelaziti s uloge posmatranja na podršku dobrovoljnom povratku, s obzirom na povratak više od 1,3 miliona izbjeglica i 1,9 miliona interno raseljenih osoba od kraja 2024. godine.
Ovi napori uključuju:
Programe novčane pomoći
Osiguravanje sigurnog prijevoza
Saradnju u područjima obrazovanja i zdravstva
Olakšavanje izdavanja službenih dokumenata
Unatoč tome, izazovi su i dalje “strukturni”, prema Harakiju, gdje ekonomske krize i slabost osnovnih usluga dominiraju scenom, uz nastavak sigurnosnih strahova povezanih s minama i ratnim ostacima, kao i nedostatak međunarodnog finansiranja.
