Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Egipatski mislilac dr. Muhamed Emara (1931.-2020.), u arapsko-islamskom svijetu slovi kao učenjak koji je odigrao izuzetnu ulogu u oživljavanju tzv. škole islamske obnove (tedždidul-islami), koju je osnovao Rifa'a el-Tahtawi, a razvili su je Muhamed Abduhu i Džemaludin Afgani.
Muhamed Emara prošao je kroz mnoge intelektualne transformacije. Uprkos svom vjerskom i azharskom odgoju i obrazovanju, u svojim ranim danima bio je arapski ljevičar i teoretičar marksističke misli, da bi na kraju, nakon šestogodišnjeg robijanja zbog političkih ideja i stavova, napustio ljevičarski front i pridružio se islamističkom pokretu.
Mnogi njegovi savremenici čudili su se njegovoj transformaciji, pogotovo njegovom aktivnom pisanju tekstova, studija i knjiga na temu islama i potrebe vraćanju u okrilje islamskog učenja.
Muhamed Emare je ispričao jedno takvo svoje iskustvo, rekavši: ”Na jednom naučnom skupu, jedan od pozvanih svjetovnih učenjaka, okrenuo se prema meni i podrugljivo mi se obratio, rekavši: ‘Razumijem li ja iz tvojih pisanih djela da se zalažeš za primjenu Šerijata i da nas želiš vratiti nazad?’
Odgovorio sam mu sljedećim protupitanjima: ‘Da li ti pod vraćanjem ”nazad” misliš na period prije otprilike 100 godina ili nešto više, kada je sultan Abdul-Hamid II vladao polovinom zemaljske kugle?
Ili na vrijeme kada su kraljevi Evrope upravljali svojim narodima, ali pod vlašću i patronatom osmanskog sultana?
Ili si možda pod vraćanjem ”nazad” mislio na vrijeme vladavine Mameluka, koji su spasili svijet od Mongola i Tatara?
Ili na vrijeme kad su Abbasije također vladali polovinom zemaljske kugle?
Ili vraćanje ”nazad” za tebe znači vrijeme vladavine Emevija, ili prije njih, vrijeme vladavine pravednog halife hazreti Omera koji je vladao većim dijelom ovoga svijeta?
Ili pak misliš na vrijeme vladavine Abdur-Rahmana ed-Dahila, vladara Endelusa, čija je vojska opkolila Italiju i Francusku?
Ovo je što se tiče političkog aspekta…
Ili si možda pod vraćanjem ”nazad” mislio na naučni aspekt, kada su arapsko-muslimanski učenjaci poput Ibn Sine, El-Farabija, Ibn Džubejra, El-Havarizmija, Ibn Rušda, Ibn Halduna i drugih, podučavali arapski i zapadni svijet medicinu, farmakologiju, arhitekturu, astronomiju, sociologiju i poeziju?!
Ili si možda pod vraćanjem ”unazad” mislio na moralni aspekt i dostojanstvo, kada je u vrijeme abasijskog halife Mu'tesima bila napadnuta čast žene muslimanke u gradu Amuriji koji je bio pod bizantijskom vlašću, pa je Mu'tesim podigao ogromnu vojsku kako bi spasio muslimanku, dok se danas muslimanke siluju diljem svijeta, a muslimanski vladari žive sretno i zadovoljno?!
Ili si pak pod vraćanjem ”nazad” mislio na vrijeme kada su muslimani osnovali prvi univerzitet koji je poznavala Evropa u Španiji. Od tada je arapska haljina “abaya” postala diplomska ili akademska haljina (ogrtač) na svim univerzitetima u svijetu. I danas je tzv. ”akademska kapa” ravna, jer se na nju tokom ceremonije dodjele diploma stavljao Kur'an.
Ili si pod vraćanjem ”nazad” mislio na vrijeme kada je Kairo bio najljepši grad na svijetu? Ili na vrijeme kada je vrijednost iračkog dinara iznosila 483 dolara? Ili pak na vrijeme kada je Amerika tražila od Egipta da spasi Evropu od gladi?
Čekam da mi objasniš na šta si ciljao i da me obavijestiš koliko daleko želiš da se vratimo nazad?”’
