Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine proglašavaju se nenadležnim za donošenje bilo kakve odluke kojom bi se spriječila asanacija Zemljoradničke zadruge Kravica kod Bratunca, lokacije na kojoj je 13. jula 1995. godine ubijeno najmanje 1.300 Bošnjaka.
Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović je prije dvije sedmice domaćim i međunarodnim zvaničnicima uputio pismo u kojem je upozorio da je riječ o uklanjanju tragova zločina genocida, odnosno dokaza za njegovo izvršenje, a koje se vrši po nalogu načelnika Opštine Bratunac Srđana Rankića.
Između ostalih, pismo je poslao i predsjedniku Suda BiH Ranku Debevec, u čijem se odgovoru navodi kako “predsjednik Suda Bosne i Hercegovine nema nadležnosti niti zakonom propisana ovlaštenja, čijom primjenom bi mogao donijeti odluku kakvu uvaženi poglavar u svom pismu traži”.
– Istrage su u nadležnosti Tužilaštva Bosne i Hercegovine, pa, ukoliko je neophodno izvršiti sudsko osiguranje dokaza radi izvođenja u predstojećem postupku, za isto je neophodno da postupajući tužilac podnese takav prijedlog postupajućem sudiji u konkretnom sudskom predmetu. Niti predsjednik Suda, niti sudije mogu niti smiju nalagati Tužilaštvu podnošenje takvog prijedloga. U već pravosnažno okončanim i presuđenim predmetima, Sud zaista nema nikakve nadležnosti, kojima bi mogao naložiti izvjesno postupanje nižih nivoa vlasti. Na kraju, postupanje predsjednika Suda i sudija propisuju relevantni zakoni i donošenje bilo kakve odluke izvan zakonskih ovlaštenja bilo bi pravno ništavno, odnosno nezakonito – navodi se u odgovoru Suda na dopis reisul-uleme.
Dodaje se kako je Sud ovaj dopis već proslijedio na moguće nadležno postupanje Tužilaštvu BiH i Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH.
Međutim, na upit Novinske agencije MINA, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine navelo je kako se navedeni radovi i aktivnosti ne poduzimaju po nalogu Tužilaštva, te da je za sve informacije o ovom slučaju potrebno tražiti od lokalnih vlasti koje te radove provode.
– Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnice protiv 15-ak osoba, zbog zločina počinjenih na navedenom lokalitetu, a određen broj optuženih, procesuira i pravosuđe u Republici Srbiji. Na navedenom lokalitetu, više puta su rađeni uviđaji i vještačenja, kako u predmetima Haškog tribunala, tako i Tužilaštva BiH, kako bi se osigurali dokazi potrebni za predmete koji su procesuirani i taj je proces okončan – poručili su iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Također, istakli su kako Tužilaštvo nema ovlasti u pogledu imovinsko-pravnih odnosa povezanih sa objektima i lokacijama na kojima su počinjeni ratni zločini, kako na području Srebrenice i okoline, tako i u drugim krajevima Bosne i Hercegovine, te da davanje određenom objektu ili prostoru statusa spomen-obilježja ili slični vidovi zaštite, nisu u nadležnosti Tužilaštva, već “institucija civilne vlasti u našoj zemlji”.
Očigledno, i u ovom slučaju, kao i u brojnim drugim slučajevima, Sud i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine daju šture birokratske odgovore.
Prebacivanje odgovornosti, nadležnosti, odobrenja, itd. samo su floskule kojima ove državne institucije pokušavaju zakloniti vlastitu odgovornost i dužnost da štite žrtve. To je njihov dug.
– Više puta smo svjedočili da su među ‘civilnim vlastima’ nerijetko i oni koji negiraju genocid i počinjene zločine, ili su čak učestvovali u njima. U koje se vlasti ubrajaju Sud i Tužilaštvo? U vojne vlasti, ili neke druge? Islamska zajednica od države i njenih institucija, u koje se ubrajaju i Sud i Tužilaštvo, očekuje da pokažu odgovornost i provode zakon, da doprinesu zaštiti lokaliteta sjećanja u Kravici, ali i na drugim stratištima žrtava genocida – Nove Kasabe, Orahovca, Petkovaca, Brane, Kozluka, Pilice i Branjeva, da ta mjesta budu i ostanu obilježena kao mjesta stradanja. To je njihov dug prema žrtavama genocida i drugih zločina – izjavio je reisul-ulema Kavazović.
