Nije nikakva tajna da u Bosni i Hercegovini i regionu većina političkih struktura, posebno onaj na vlasti, predstavljaju spoj politike i kriminala. Tu pojavu definiramo kao politizaciju kriminala i kriminalizaciju politike. Također, poznati su svi tokovi novca tih struktura unutar, a posebno izvan Bosne i Hercegovine. To znaju vodeće obavještajne službe i njihove Vlade.
Ovo u razgovoru za Vijesti.ba kaže Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)
On kaže da je na sceni širi srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski dogovor jednog dijela tih elita kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.
– Za njih je Bosna i Hercegovina kondomijum, koji svoj suverenitet crpi iz Srbije i Hrvatske sa namjerama da jedan dio Bosne i Hercegovine u dogledno vrijeme postane dio Hrvatske, a drugi dio Srbije. U tome traže saveznike vani, posebno u posljednjih desetak godina kada na Zapadu vlada antimuslimanska histerija. Tome pogoduje činjenica da Bošnjaci imaju najslabije političko vodstvo od osamostaljivanja BiH, koje također „šuruje“ sa hrvatskim i srpskim faktorom u tom pogledu, kaže Bećirović za Vijesti.ba.
Dodaje da svaka država ima pravo da štiti i promovira svoje interese, i da to pravo ima i Bosna i Hercegovina.
– Međutim, trebali bi se znati njeni interesi i njeni promotori. To u potpunosti nije jasno. Rusija je velika i utjecajna zemlja, koja ima svoje interese u regionu pa i u Bosni i Hercegovini. Prema ocjeni eksperata Rusija je izabrala pogrešne promotore svoje politike i interesa, koji u osnovi nanose štetu samoj Ruskoj federaciji u ovom dijelu svijeta. Država Bosna i Hercegovina kao mala zemlja i raskrsnica svjetova i civilizacija mora u svom vanjskopolitičkom djelovanju izgrađivati partnerske odnose sa svima, ali istovremeno znati i raditi na tome, da je njeno strateško opredjeljenje punopravno članstvo u NATO i EU, navodi Bećirović.
On smatra da su u Bosni i Hercegovini prisutne su posljedice etničkih podjela iz rata, koje pojedini etnički lideri instrumentaliziraju kako bi došli ili se održali na vlasti. Dodaje da iz podijeljenog društva izviru i podijeljene politike.
– Međutim, slična situacija bila je i u Makedoniji do dolaska na vlast Zorana Zaeva (SDSM), koji je sa politikom „jedno društvo za sve“ uspio u relativno kratkom periodu za godinu dana eliminirati mnoge podjele u makedonskom društvu, osloboditi zarobljenu državu od strane režima i relaksirati odnose unutar različitih etničkih zajednica u samoj Makedoniji. Znači, to je moguće, jer je upravo danas godinu dana od imenovanja nove Vlade Republike Makedonije. Duh Zorana Zaeva se širi regionom i to je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu kao multietničku državu i za predstojeće Opće izbore 2018, navodi Bećirović.
Mišljenja je da je bosanskohercegovačko društvo heterogeno, ali da kroz historiju nije bilo isključivo ni za koga.
– I tu je veliki potencijal da se na predstojećim izborima pojave političke snage i političari, koji će raditi na stvaranju jednog društva za sve, u kojem će se svako osjećati slobodno prije svega kao građanin, pa onda kao pripadnik određene etničke ili vjerske zajednice. Zbog toga ohrabruju i izjave poput Denisa Bećirovića (SDP) i još nekoliko kandidata da žele raditi na izgrađivanju upravo takvog društva, kaže Bećirović i dodaje:
– I na kraju sjetio bi se razgovora sa jednim američkim visokopozicioniranim dužnosnikom, koji je rekao da kada je u pitanju Bosna i Hercegovina i njena budućnost i eventualna propast: „Ako propadnu SAD, propast će i Bosna i Hercegovina“.
(Vijesti.ba)
