Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Šejh Ȃk Šemsudin je, bez sumnje, simbol islamske civilizacije u vrijeme Osmanlija. On je bio učitelj i šejh sultana Mehmeda Fatiha i duhovni ”osvajač” Carigrada. Njegovo puno ime je Muhamed Šemsudin ibn Hamza i njegova loza seže do prvog pravednog halife, Ebu Bekra es-Siddika, r.a.
Ȃk Šemsudin rođen je u Damasku 1389. godine. Sa sedam godina naučio je Kur'an napamet, a zatim se sa roditeljima preselio u grad Amasyu (sjeverna Turska), a odatle u Halep, da bi se na kraju obreli u Ankari. Svoj život posvetio je nauci tako da je postao poznati učenjak u oblasti medicine, astronomije, biologije, matematike i islamskih nauka. Nakon završenih studija zauzeo je svoje mjesto među vodećim učenjacima i alimima te postao jedan od najpoznatijih islamskih učenjaka svoga vremena.
Dugo godina radio je i predavao u osmanskim školama i pred njim je znanje stjecalo stotine studenata. Međutim, Ȃk Šemsudin svoju slavu počeo je kao učitelj sultana Mehmeda Fatiha, koji je pred njim učio sve do svoje punodobnosti. Sultan Fatih je pred šejhom Ȃk Šemsudinom učio Kur'an, hadis, fikh, jezik (arapski, perzijski i turski), astronomiju, matematiku i povijest, tako da je šejh Ȃk Šemsudin izvršio snažan utjecaj na sultana Mehmeda Fatiha na idejnom, vojnom i kulturnom planu.
Kada je Mehmed II, sin sultana Murata II, postao sultan Osmanskog carstva, šejh Ȃk Šemsudin mu je odmah sugerisao i savjetovao da usmjeri vojsku na osvajanje Carigrada. On je dao direktni i indirektni doprinos u osvajanju Carigrada, jer je učestvovao sa svojim sinovima i učenicima u njegovom osvajanju. Dobio je nadimak ”duhovni Fatih” Istanbula, održao je prvu hutbu i predvodio je prvi džuma-namaz nakon osvajanja Carigrada u džamiji Aja Sofija.
Sultan Mehmed Fatih mnogo je volio šejha Ȃk Šemsudina i prema njemu je izražavao posebno poštovanje i respekt. Govorio je: ”Moje iznimno poštivanje i respekt prema šejhu Ȃk Šemsudinu nije moj vlastiti izbor. Ja, jednostavno, kada sam pored njega, osjetim nevjerovatno strahopoštovanje koje ne mogu kontrolisati.”
U srcu sultana Fatiha niko od ljudi nije zauzimao takvo mjesto kao šejh Ȃk Šemsudin, a što se šejha tiče, on je strah osjećao samo od Allaha. Zbog toga, kada bi sultan Fatih dolazio kod šejha Ȃk Šemsudina, šejh nije ustajao pred njim, a kada bi šejh dolazio u zvaničnu posjetu kod sultana Fatiha, sultan je ustajao pred njim i posjeo bi ga pored sebe.
Primijetili su to sultanovi veziri i njegova pratnja, a posebno veliki vezir Mahmud-paša, koji, iznenađen takvim sultanovim odnosom prema Ȃk Šmesudinu, jednom prilikom upitao je: ”Ne znam, moj veliki sultanu, zašto ti ustaješ pred Ȃk Šemsudinom kad dođe da te posjeti, a ne ustaješ pred drugim učenjacima i alimima, dok u isto vrijeme, šejh Ȃk Šemsudin ne ustaje pred tobom kada odeš da ga posjetiš?” Sultan Fatih odgovorio je: ”Ne znam ni ja razlog tome. Međutim, kada ga vidim da ide prema meni, ja se ne mogu suzdržati a da ne ustanem pred njim. A što se tiče drugih učenjaka i šejhova, ja vidim da oni drhte u mom prisustvu i zamuckuju kad razgovaraju sa mnom, dok, u isto vrijeme, ja zamuckujem kad razgovaram sa šejhom Ȃk Šemsudinom.”
Takav je bio šejh Âk Šemsudin. On se nije plašio sultana, niti mu se dodvoravao, niti je priželjkivao i očekivao posebne privilegije od njega, zaboravljajući na Allaha, dž.š., i Njegovu nagradu, kao što rade mnogi današnji učenjaci i šejhovi kojima je prioritet u njihovoj misiji dodvoravanje vladarima, koji trguju s vjerom i ne govore osim ono sa čime su vladari zadovoljni. Šejh Ȃk Šemsudin bio je i poznati botaničari i iza sebe je ostavio mnoštvo istraživanja i studija iz oblasti botanike i farmaceutske nauke. Bavio se i proučavanjem duševnih (psihičkih) oboljenja, tako da je imao nadimak ”doktor duša”. Značajan trag ostavio je i na polju medicine i zaraznih bolesti o čemu je napisao i knjigu pod naslovom Osnova života. Šejh Ȃk Šemsudin, u spomenutoj knjizi, postavio je definiciju mikroba u petnaestom stoljeću (kada se nije znalo za mikroskop), kako bi četiri stoljeća nakon njega, Louis Pasteur, francuski kemičar i biolog, došao do istih rezultata u vezi definicije mikroba i teorije da mikrobi nastaju samo od mikroba. Njegova najpoznatija djela su: Osnova života, Knjiga o medicini i Studija o zikru.
Šest godina nakon osvajanja Carigrada, šejh Ȃk Šemsudin vratio se u svoje mjesto Gӧynük, 170 km istočno od Istanbula, unatoč insistiranju od strane sultana Fatiha da ostane u Istanbulu. Na Ahiret je preselio 863./1459. godine. Neka ga Milostivi Allah nagradi Džennetom Firdevsom za njegov hizmet islamu i muslimanima.
(Izvori: Muhamed Harb, Osmanlije u povijesti i civilizaciji; Ali es-Sallabi, Osmanska država – faktori napretka i uzroci propasti)
