Špijunski kanali: Lista informacija koje je Mossad skupljao o Mursiju

216

Piše: Clayton Swisher

U vrijeme kada se Arapsko proljeće širilo Egiptom, zapadne sile zabrinuto su posmatrale koja će vlada doći na mjesto diktature Hosnija Mubaraka, dok je od svih zemalja Izrael pokazivao najviše interesovanja za ono što se događalo.

Prema tajnim dokumentima, koji su procurili do istraživačkog odjela Al Jazeere, izraelska obavještajna služba Mossad, preko svojih izvora u Južnoj Africi, pokušavala je doći do detaljnih informacija o Muhamedu Mursiju, prvom civilnom predsjedniku u historiji Egipta koji je na vlast došao demokratskim putem, kao i o važnim ličnostima u pokretu Muslimanska braća.

Dana 30. jula 2012, samo mjesec nakon što je Mursi položio zakletvu, Mossad šalje tajni zahtjev državnoj sigurnosnoj agenciji u Južnoj Africi za dobivanje obavještajnih podataka o sljedećem:

– koje je dodatne korake moguće očekivati od Muslimanske braće s ciljem slabljenja utjecaja vojske, sudova i duboko ukorijenjenog sistema u Egiptu?

– pored plana o stotinu dana, koji je najavio Mursi, koji su još ciljevi Muslimanske braće za brzo pridobivanje simpatija javnog mnjenja?

 detalji odnosa između predsjednika Mursija i Muslimanske braće, uključujući i Khairata el-Shatera i Mohammeda Badieja te kakve su procedure donošenja odluka u Predsjedništvu?

– detalji o Mursijevom krugu savjetnika: imena, pozicije unutar Predsjedništva, veze s Muslimanskom braćom, te lične veze sa Mursijem;

– detalji o koracima koje će Muslimanska braća poduzeti kako bi prodrli u sigurnosni aparat države (vojsku, mehanizme odbrane, policiju), pravosudni sistem, sistem državne službe te koje su osobe povezane ili se sumnja u njihovu povezanost sa Muslimanskom braćom?

Vojni udar

Postavlja se pitanje da li je Mossad pokušavao doći do ovih informacija samo u smislu obavještajnih podataka za političke lidere u državi ili se tu kriju i neki drugi interesi, pod pretpostavkom da su službe Južne Afrike uspjele osigurati ove podatke.

U „Špijunskim kanalima“ nema podataka koji bi potvrdili da je Mossad dobio odgovore na svoja pitanja, iako je jasno da će oni biti od koristi svim stranama koje bude namjeravale opstruirati vladu Muslimanske braće u Egiptu.

Predsjednik Mursi svrgnut je vojnim udarom u junu 2013. godine, samo godinu od stupanja na predsjedničku dužnost. Primjetno je da Mossad upotrebljava termin „duboka država“, kojim se opisuju moćne snage unutar vojske, državne službe i pravosuđa, pored ekonomske elite koja se okupila kako bi oborila demokratsku vladavinu u Egiptu.

Čovjek koji je vodio vojsku protiv vlasti sada je predsjednik Egipta. To je general Abdel Fattah al-Sisi, koji je utjelovljenje „duboke države“ i gaji dobre odnose sa Izraelom, a čiji je strateški interes da Egipat predvodi osoba bliska njemu.

Poznato je da su obavještajne službe dvije države, Egipta i Izraela, zadržale dobre međusobne odnose još od kako su njihove vlade potpisale Sporazum u Camp Davidu 1978. godine, te da je predsjednik Al-Sisi ranije obavljao funkciju šefa vojne obavještajne službe.

Početkom 2014. godine, izraelski vojni analitičar Ehud Yaari pohvalio je „prisne“ odnose između Al-Sisija i Izraela, rekavši: „Naša saradnja je bez presedana u smislu obima i prisnosti – ako bih mogao kazati – između Izraela i egipatske vojne institucije.“

Yaari je to izjavio na skupu u Australiji, kazavši da je ovo partnerstvo bez premca „najbolje ikada“, te da nikada do sada nije bilo na ovom nivou, čak ni u vrijeme Hosnija Mubaraka, pa ni u vrijeme predsjednika Sadata.

Zaljevske zemlje – posebno Kraljevina Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati – javno podržavaju Al-Sisijevu vojnu vladu i pružaju joj finansijsku pomoć.

Izrael i Zaljevske zemlje osjetili su strah pred vladavinom Muslimanske braće u Kairu, stoga ulažu diplomatske napore za podršku vojnom udaru pokušavajući da izvrše utjecaj na američku administraciju i spriječe kažnjavanje Al-Sisijevog režima zbog puča protiv izabrane vlade.

No, još nije jasno da li su Izraelci imali ulogu u događajima koji su doveli Al-Sisija na vlast.

Detaljna slika

Normalno je da će svaka obavještajna služba preuzeti na sebe odgovornost kako bi shvatila implikacije nagle promjene u sistemu u glavnom gradu velike susjedne države. Egipat je najnaseljenija arapska zemlja i prva je potpisala mirovni sporazum sa Izraelom, zbog toga i ne čudi da su izraelski donosioci odluka željeli razumjeti namjere nove vlasti u Egiptu.

Međutim, Izrael nastoji dobiti detaljne informacije o mehanizmima odlučivanja egipatskog rukovodstva, kao i o konkretnim planovima za domaću politiku. Također, Mossad traži i informacije o identitetu nekih ljudi unutar sigurnosne službe, pravosuđa i državne službe koje smatraju lojalnim Muslimanskoj braći.

Takve informacije dale bi donosiocima odluka u Izraelu detaljnu sliku političke dinamike u Kairu, a bile bi i od velike koristi onima koji planiraju zbacivanje Vlade.

Ne možemo reći da je situacija slična nastojanju lopova da dobije šifru alarma u domu svoga susjeda, ali skeptični um postupke Izraela može objasniti na taj način.

Izvor: Al Jazeera