Američka politika prema Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu prolazi kroz duboku transformaciju koja bi mogla imati dalekosežne posljedice za region, piše švicarski list NZZ u opsežnoj analizi. Kako navodi list, signal zaokreta je stigao 5. juna kroz saopćenje Ambasade SAD-a u Sarajevu, koje je, prema ocjeni autora, pokazalo da Washington više ne želi igrati ulogu garanta političkog poretka i mira uspostavljenog nakon ratova na prostoju bivše Jugoslavije, tokom devedesetih godina prošlog vijeka.
“Preispitivanje uloge“ Sjedinjenih Američkih Država iz navedenog saopćenja zapravo je već završeno, navodi se u tekstu. NZZ tvrdi da SAD više nisu zainteresirane za očuvanje političke arhitekture uspostavljene Dejtonskim sporazumom, već da su fokus prebacile na “profitabilne dogovore s lokalnim vladama”. Istovremeno se ističe da Washington više ne pokazuje zabrinutost zbog mogućeg podrivanja evropskih pravila o transparentnosti i borbi protiv korupcije.
Kao najnoviji primjer takvog pristupa, NZZ navodi projekat Južne interkonekcije, kojim bi se povezale hrvatska i bosanskohercegovačka gasna mreža. Projekat predviđa dopremanje američkog ukapljenog plina iz LNG terminala na hrvatskom otoku Krku prema Bosni i Hercegovini. Prema pisanju lista, više lica povezanih s Maga pokretom osigurala je koncesiju za realizaciju projekta u vrlo kratkom roku.
U analizi se navodi da je Južna interkonekcija prvobitno bila zajednička inicijativa Evropske unije i SAD-a s ciljem smanjenja ovisnosti BiH o ruskom plinu. Međutim, projekt je godinama blokiran zbog protivljenja bosanskohercegovačkih Hrvata ili Milorada Dodika. NZZ podsjeća da je Dodik, kojeg autor opisuje kao saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, nastojao spriječiti konkurenciju ruskom plinu.
Dodik još 2023. godine bio pod američkim sankcijama zbog politike koju je Washington smatrao prijetnjom teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Međutim, u oktobru 2025. godine sankcije su ukinute bez javnog obrazloženja. A netom prije toga Dodik je angažirao osobe bliske Donaldu Trumpu, uključujući Rudyja Giulianija, za lobističke aktivnosti u SAD-u.
“Giuliani i njegovi saradnici uspjeli su postići ukidanje sankcija zahvaljujući svojim Maga vezama u State Departmentu”, izjavio je za NZZ Adnan Cerimagic iz Europske inicijative za stabilnost. Kako navodi list, nakon ukidanja sankcija Dodik je napustio funkciju predsjednika entiteta Republika Srpska i odustao od protivljenja gasovodu. “Umjesto Europske unije, Amerikanci su sada strateški partneri u ovom dijelu zemlje“, prenosi NZZ riječi Ćerimagića.
List ističe i da su američki poslovni interesi istovremeno ojačali i u entitetu Federacije BiH. Pozivajući se na istraživanje britanskog Guardiana, list navodi da je kompanija AAFS Infrastructure and Energy registrovana 2021., a da je njena matična kompanija u Washingtonu povezana s Jessejem Binnallom, advokatom iz užeg kruga Donalda Trumpa. Binnall je zastupao Trumpa u sporovima vezanim za predsjedničke izbore 2020. godine te ga branio od optužbi povezanih s napadom na Kapitol.
U tekstu se navodi da je među dioničarima kompanije i Joseph Flynn, brat bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna. Prema riječima Adnana Cerimagica, u Sarajevu su postojale sumnje da li je ova kompanija zaista sposobna realizirati projekt vrijedan oko 300 miliona dolara, posebno zbog nedostatka iskustva u takvim poslovima.
NZZ postavlja pitanje zašto je Vlada Federacije BiH dodijelila posao bez javnog tendera. Kako se navodi u analizi, takva odluka mogla bi biti u suprotnosti s pravilima Europske unije i dovesti do gubitka europskih sredstava. Ćerimagić smatra da su domaći političari željeli ubrzati realizaciju projekta i istovremeno sačuvati američku podršku.
“Preduzetniku iz Trumpovog okruženja nije lako reći ne”, navodi se u tekstu uz ocjenu da su pojedini političari možda strahovali od odbijanja američkih zahtjeva. Ističe se i da su projekti bez tendera često skuplji, što otvara prostor za dodatnu zaradu političkih struktura uključenih u proces.
Posebnu pažnju NZZ posvećuje visokom predstavniku Christianu Schmidtu. Prema navodima lista, Washington je izvršio snažan pritisak na njemačkog diplomatu, koji je potom najavio odlazak s funkcije. Međutim, europske države odbile su podržati kandidata kojeg su navodno favorizirale SAD, što je izazvalo ozbiljne nesuglasice između Washingtona i europskih partnera.
U završnom dijelu analize navodi se da Bosna i Hercegovina nije izoliran slučaj već dio nove američke strategije prema Balkanu. NZZ podsjeća da je u izvještaju američkom Kongresu navedeno kako je era “izgradnje država” završena te da su sada prioritet “obostrano korisna partnerstva”. Istovremeno se ocjenjuje da Europska unija ubrzano gubi utjecaj u regionu zbog sporog procesa proširenja. Kao mogući izlaz, Cerimagić zagovara model djelimičnog članstva država Zapadnog Balkana u EU, dok zaključuje da bi “brutalni pristup Washingtona mogao poslužiti kao poziv na buđenje za Europsku uniju”.
